Nivo 3 · Napredni · Serija Sanjos

Procentni račun, zadaci sa rešenjima: napredni nivo

13 pitanja · oko 12 minuta · ukupno 22 poena

Ovo su zadaci iz procentnog računa sa rešenjima za napredni nivo, iz serije Sanjos. Namenjeni su onima koji procente računaju bez muke i žele zadatke iz stvarnih situacija: vest o izlasku firme na berzu, račun iz separea, dve ponude za isti auto.

Test ima tri računska zadatka, osam pitanja sa ponuđenim odgovorima i dva otvorena zadatka. Računi traže više koraka: koliko je puta procena firme veća od njenog godišnjeg prihoda, koliki deo računa ide na okolinu, a ne na samu stvar, i koliko danas vredi viša ponuda koja stiže za godinu dana. Pitanja razlikuju procente od procentnih poena, proveravaju šta zakon kaže o precrtanoj ceni na akciji i šta je od nalaza o sidrenju i efektu posedovanja preživelo kasnije provere.

Kako radi: biraš odgovor ili upisuješ broj, potvrđuješ, pa tek onda vidiš objašnjenje. Uz svaki račun je rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima i sam označavaš ključne tačke koje si pokrio.

Za test treba oko dvanaest minuta i kalkulator. Na kraju rezultat postaje akcija na grafikonu, sa rastom do 25%, a uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu iz kog potiče.

Zadaci su nastali iz tekstova Sveta Finansija o izlasku Anthropic-a na berzu, o referentnoj ceni i o pregovaranju sa strane prodavca i kupca.

  1. Pitanje 1 od 13 · 1 poen

    Džej Riter sa Univerziteta Floride analizirao je 9.253 američke prve javne ponude od 1980. do 2024. Firme koje su na berzu izašle bez dobiti u naredne tri godine su u proseku zaostale za tržištem 30,7 procentnih poena. Šta tačno znači ta brojka?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Uz tržište od +40% za tri godine, prosečna takva firma donela je oko +9,3%

    Procentni poeni mere razliku između dva procenta. Zaostatak od 30,7 poena znači da je prinos firme bio za 30,7 poena niži od prinosa tržišta u istom periodu, a taj prinos tržišta mogao je biti i visok. Ako je tržište donelo 40%, firma je donela oko 9,3% i opet je bila u plusu. Firme koje su izašle sa dobiti zaostale su 13 poena. Računato je od cene na kraju prvog dana trgovanja.

  2. Pitanje 2 od 13 · 1 poen

    Amazon je na berzu izašao 1997. u minusu, a prvu godinu sa dobiti imao je 2003. WeWork je 2018. imao gubitak veći od 2 milijarde dolara, 2019. je odustao od berze i 2023. otišao u stečaj. Šta je najkorisnije pitanje za razlikovanje takvih firmi dok su još u gubitku?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Šta je trošak kupio i raste li prihod brže od obaveza koje je stvorio

    Trošak koji gradi nešto veće i trošak koji samo gori izgledaju isto u bilansu jedne godine. WeWork-ov minus kupovao je dugoročne zakupe, a prihod nikad nije sustigao tu obavezu. Veličina gubitka sama ne razlikuje dve firme, a procena iz poslednje runde je mišljenje investitora: WeWork je u januaru 2019. procenjen na 47 milijardi dolara, a nekoliko meseci kasnije na oko 10. Istorija ipak traži oprez, jer prosečna firma koja izađe na berzu bez dobiti zaostaje za tržištem.

  3. Pitanje 3 od 13 · 1 poen

    Dan Arieli i saradnici su 2003. objavili ogled u kom su studenti prvo zapisali poslednje dve cifre svog broja socijalnog osiguranja, a zatim procenjivali koliko bi dali za bežičnu tastaturu. Oni sa najvišim ciframa nudili su oko tri puta više. Šta je o ovom efektu najpoštenije reći danas?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Postoji, ali proizvoljan broj pomera procenu slabije nego što se priča

    Kad su Zaharijas Maniadis, Fabio Tufano i Džon List 2014. ponovili jedan od ogleda iz istog rada, efekat je bio upola manji i statistički neznačajan. Ni to nije presuda: kritičari pokazuju da je ponavljanje bilo previše neprecizno da bi išta oborilo. Sidrenje postoji, ali proizvoljan broj deluje slabije od okoline koja nosi stvarnu informaciju, kao što su cene drugih stvari na istom mestu.

  4. Pitanje 4 od 13 · 1 poen

    Na moru kafa u kafiću na šetalištu košta 450 dinara, a ista kafa kod kuće 200. Šta od ponuđenog najbolje objašnjava zašto je turisti plaćaju bez pogovora?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: I troškovi i referentna cena: na odmoru cenu porediš sa drugim kafićima na šetalištu

    Deo razlike su stvarni troškovi: sezona traje nekoliko meseci, zakup je skup, a potražnja je tada najveća. Drugi deo je referentna cena. Na odmoru očekuješ da platiš više i cenu porediš sa drugim kafićima na šetalištu, retko sa cenama kod kuće. Sami troškovi ne objašnjavaju zašto bi ti ista cena kod kuće smetala, a turisti cene i dalje gledaju, samo ih mere drugom merom.

  5. Pitanje 5 od 13 · 1 poen

    Nudiš klijentu izradu sajta i u prvoj ponudi, uz cenu, napišeš da ti je najvažnije da se posao završi do kraja meseca. Šta su ogledi Dejvida Lošeldera i saradnika pokazali o ponudama koje ovako otkrivaju prioritete?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Prednost prvog poteza nestaje, jer sagovornik može da glumi interes i traži ustupke

    Lošelder i saradnici su u tri ogleda pokazali da prednost prvog poteza nestaje kad ponuda otkrije šta je pošiljaocu najvažnije. Sebičniji sagovornici su glumili da im je stalo do stavki do kojih im nije bilo stalo i za njih tražili ustupke. Prvu ponudu i dalje vredi dati, ali kao broj i uslove, bez prioriteta. U tome je delimično u pravu i praktičar Rodžer Doson, koji upozorava da prva ponuda može da otkrije previše.

  6. Pitanje 6 od 13 · 1 poen

    Meta-analiza iz 2025. objedinila je 90 studija o prvim ponudama. U kojoj situaciji je prednost prve ponude najslabija?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Kad se pregovara o mnogo tema odjednom, ne samo o ceni

    Kad je na stolu mnogo tema, jedan broj je samo jedna od mnogo kombinacija, pa sidro slabi. U pregovoru o jednoj ceni prednost je najjasnija. Uloga ne odlučuje: kupac koji prvi kaže broj takođe ima prednost, što su pokazali i Galinski i Musvajler. Preciznost broja sidro po pravilu jača, ne slabi.

  7. Pitanje 7 od 13 · 1 poen

    Ogled sa šoljama iz 1990. pokazao je da vlasnici traže oko duplo više nego što kupci daju za istu stvar. Čarls Plot i Ketrin Zajler su 2005. ponovili takve oglede uz izmenjen postupak. Šta su našli?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Razlika nestaje kad ispitanici dobro razumeju postupak merenja

    Plot i Zajler su pokazali da se razlika između cene vlasnika i kupca u ogledima sa šoljama gubi kad ispitanici dobro razumeju postupak. Efekat posedovanja zato nije opovrgnut, ali dupla cena iz 1990. nije zakon prirode. Za kupca je pouka umerena: prodavac verovatno precenjuje svoju stvar, a za koliko, ogled sa šoljama ne može da kaže.

  8. Pitanje 8 od 13 · 1 poen

    Pitanje „Koja je vaša najbolja cena?“ u ogledu iz 2023. spuštalo je prvu ponudu prodavca. U kojoj situaciji ono radi najslabije?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Kad obe strane znaju katalošku cenu proizvoda

    Efekat je slabio kad je kataloška cena bila poznata. Prodavci posle pitanja nisu otkrivali pravu donju granicu, ali su otvarali niže, ka njoj; autori to zovu „usidrenom laži“. Kad obe strane znaju javnu cenu, prodavac ima manje prostora za takav broj. Što manje prodavac zna o tome šta kupac zna, pitanje radi bolje. Ogled je i rađen preko četa, pa poruke nisu prepreka.

  9. Pitanje 9 od 13 · 2 poena

    Investitori traže procenu od 2 biliona dolara za firmu koja je u poslednjem kvartalu imala prihod od 11,5 milijardi dolara. Ako se kvartalni prihod pomnoži sa četiri, koliko je puta procena veća od tako dobijenog godišnjeg prihoda? Zaokruži na ceo broj.

    Tačan rezultat: 43 puta

    Rešenje korak po korak

    1. Godišnji tempo prihoda = 11,5 × 4 = 46 milijardi dolara.
    2. 2 biliona = 2.000 milijardi dolara.
    3. 2.000 ÷ 46 = 43,48
    4. Zaokruženo na ceo broj: 43.
    5. Rezultat: procena je oko 43 puta veća od godišnjeg prihoda.

    Ovo je odnos cene i prihoda, ne cene i dobiti, jer dobiti još nema. Množenje kvartala sa četiri pretpostavlja da prihod stoji u mestu, a ova firma ga je za jedan kvartal povećala oko 2,4 puta. Ko plaća 43 puta godišnji prihod, računa da će prihod rasti još mnogo godina i jednom se pretvoriti u dobit veću od današnjeg prihoda.

  10. Pitanje 10 od 13 · 2 poena

    U separeu naručiš flašu votke za 15.000 dinara i na račun dodaš 10% bakšiša. Ista flaša u marketu košta 1.729 dinara. Koliki procenat ukupno plaćenog iznosa ide na okolinu, odnosno na sve osim cene flaše u marketu? Zaokruži na jednu decimalu.

    Tačan rezultat: 89,5%

    Rešenje korak po korak

    1. Ukupno plaćeno = 15.000 × 1,10 = 16.500 dinara.
    2. Na okolinu ide 16.500 − 1.729 = 14.771 dinar.
    3. 14.771 ÷ 16.500 × 100 = 89,52
    4. Zaokruženo na jednu decimalu: 89,5.
    5. Rezultat: oko 89,5% plaćenog iznosa.

    Razlika između računa i cene na polici marketa je cena okoline: stola, usluge, muzike i večeri sa društvom. Nekad ti to vredi tih para, jer sve to koristiš. Račun pokazuje koliki deo plaćaš za sobu, a koliki za samu stvar, i pomaže da primetiš kad plaćaš okolinu koju uopšte ne koristiš.

  11. Pitanje 11 od 13 · 2 poena

    Prodaješ auto. Kupac A nudi 10.000 evra danas. Kupac B nudi 10.200 evra, ali plaća tačno za godinu dana. Novac koji dobiješ danas možeš da oročiš uz 5% godišnje kamate, bez poreza. Koliko danas vredi ponuda kupca B? Zaokruži na ceo evro.

    Tačan rezultat: 9.714 €

    Rešenje korak po korak

    1. Sadašnja vrednost = budući iznos ÷ (1 + kamatna stopa).
    2. 10.200 ÷ 1,05 = 9.714,29
    3. Zaokruženo na ceo evro: 9.714.
    4. Rezultat: ponuda kupca B danas vredi oko 9.714 evra, manje od 10.000 evra kupca A.

    Harvardov program za pregovaranje upozorava da je alternativa jaka koliko je dobro poznaješ. Viši broj koji stiže kasnije vredi manje nego što izgleda, a ovde je slabiji i od niže ponude danas. Uz to nosi rizik da kupac B za godinu dana ne plati. Kad znaš pravu vrednost alternative, znaš i koliko daleko smeš da se spustiš sa kupcem A.

  12. Pitanje 12 od 13 · 4 poena

    Drugarica je grafička dizajnerka. Klijent je već rekao da želi da radi sa njom, a ona mu šalje ponudu: okruglih 1.000 evra za logo, uz pola strane obrazloženja i rečenicu „Mislim da je ovo vrlo fer cena“. U četiri do šest rečenica objasni šta bi, prema istraživanjima, u toj ponudi vredelo promeniti.

    Uzoran odgovor

    Pošto je klijent već za stolom, precizan broj, na primer 1.040 evra, delovao bi kao rezultat računice i doneo blažu kontraponudu; okrugla cena je korisnija u oglasu, dok se klijenti tek privlače. Pola strane obrazloženja tera klijenta da traži protivrazloge, a u ogledima sa Univerziteta u Tel Avivu ponuda sa jednostranim obrazloženjem dobijala je niže kontraponude. Dovoljan je jedan kratak razlog. Reč „fer“ hvali sopstvenu ponudu i ne dodaje nijedan argument: u Rakamovom posmatranju uspešni pregovarači koristili su takve reči 2,3 puta na sat, a prosečni 10,8 puta. Pre dogovora vredi da sažme uslove, rok i broj izmena svojim rečima, da ih obe strane razumeju isto.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

  13. Pitanje 13 od 13 · 4 poena

    Kupuješ polovan auto preko oglasa. Cena je 8.900 evra i auto ti se dopada. U četiri do šest rečenica opiši poteze kupca od prvog poziva do potpisa, i za svaki reci da li ga podržava ogled ili samo iskustvo praktičara.

    Uzoran odgovor

    Pre poziva bih našao drugu ponudu, sličan auto u drugom oglasu: to je plan B iz Karasove knjige, iskustvo praktičara, a ista ideja stoji iza pojma najbolje alternative dogovoru. Kad čujem cenu, ne bih odmah rekao svoj broj, već bih mislio o najnižoj ceni koju bi prodavac prihvatio, što prema ogledu Galinskog i Musvajlera poništava uticaj sidra, i pitao bih za najbolju cenu, što je ogled iz 2023. povezao sa nižom prvom ponudom prodavca. Trzaj na cenu, ćutanje posle „moraćete bolje od toga“ i razlaganje cene na stavke su saveti Dosona i Karasa, bez ogleda. Pre potpisa bih proverio da li sagovornik sme da se obaveže, što je takođe savet iz prakse. Ni dobru cenu ne bih prihvatio odmah, jer je ogled iz 2002. pokazao da prodavac čija je ponuda odmah prihvaćena ostaje nezadovoljan, pa teže popušta u sitnicama.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

Rezultat

Tvoja akcija

Gde da ponoviš

    Informativno, nije investicioni savet.