Nivo 4 · Ekspert · Serija Sanjos

Test znanja o berzi i pregovaranju: ekspertski nivo

13 pitanja · oko 15 minuta · ukupno 22 poena

Ovo je test znanja o berzi i pregovaranju za eksperte, iz serije Sanjos. Namenjen je onima kojima su pojmovi iz finansija i psihologije cena poznati i koji žele pitanja u kojima intuicija lako greši.

Test ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri računa i dva otvorena zadatka. Pitanja traže da mehanizam primeniš u suprotnom smeru: šta se u bilansima dešava kad procena firme padne, zašto su fiksne obaveze i mali broj kupaca opasna kombinacija, koje ograde stoje uz poznate oglede o ceni i šta su istraživači našli o pregovaračima kojima je prva ponuda odmah prihvaćena. Računi traže koliku dobit podrazumeva procena od 2 biliona dolara, koliko vredi alternativa u pregovoru kad je ishod neizvestan i koliki je stvarni popust iza natpisa „−30%“.

Kako radi: biraš odgovor ili upisuješ broj, potvrđuješ, pa tek onda vidiš objašnjenje i rešenje. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima i sam označavaš ključne tačke koje si pokrio.

Za test treba oko petnaest minuta i kalkulator. Na kraju rezultat postaje akcija na grafikonu, sa rastom do 25%, a uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu iz kog potiče.

Pitanja su nastala iz tekstova Sveta Finansija o izlasku Anthropic-a na berzu, o referentnoj ceni i o pregovaranju sa obe strane stola.

  1. Pitanje 1 od 13 · 1 poen

    Firma ima obavezu iz konvertibilnog finansiranja koju vodi po fer vrednosti, a jedan veliki investitor drži taj instrument i takođe ga vodi po fer vrednosti. Procena firme naglo padne. Šta se dešava u bilansima?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Firma na papiru beleži dobit, a investitor gubitak

    Kad procena padne, smanji se vrednost akcija koje firma duguje, pa se obaveza smanjuje i kod firme se upisuje dobit, iako joj nije ušao nijedan dolar. Kod investitora je obrnuto: ono što je ranije knjižio kao dobit, sada knjiži kao gubitak. Tako je Amazon rast procene Anthropic-a beležio kao dobit, u trećem kvartalu 2025. čak 9,5 milijardi dolara pre poreza. Mehanizam radi u oba smera, a novac se ni u jednom ne pomera.

  2. Pitanje 2 od 13 · 1 poen

    Prema izveštajima o prospektu, firma ima oko 518 milijardi dolara obaveza za računarsku snagu u narednoj deceniji, od čega je oko 80% bez mogućnosti otkaza, a dva kupca donose oko četvrtine prihoda. Zašto je baš ova kombinacija rizična?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Troškovi su uglavnom fiksni, a prihod zavisi od malo kupaca, pa pad prihoda ne smanjuje obaveze

    Obaveza bez mogućnosti otkaza plaća se i kad prihod uspori. Kad dva kupca nose četvrtinu prihoda, odlazak jednog može da odnese velik deo prihoda, a troškovi ostaju isti. Za razliku od preračunavanja konvertibilnog finansiranja, računarska snaga se plaća stvarnim novcem. Procena od 2 biliona dolara pretpostavlja da prihod raste dovoljno brzo da ove obaveze postanu mali deo poslovanja.

  3. Pitanje 3 od 13 · 1 poen

    Talerov ogled sa pivom na plaži često se navodi kao dokaz da ljudi za pivo iz hotela plaćaju 2,65 dolara, a za isto pivo iz prodavnice 1,50. Koja je najvažnija ograda uz te brojke?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Ispitanici su samo rekli koliko bi dali, pa je smer pouzdaniji od iznosa

    Talerovo pitanje je hipotetičko: ispitanici, polaznici programa za rukovodioce koji redovno piju pivo, zamišljali su situaciju i navodili najvišu cenu koju bi dali. Smer rezultata slaže se sa ogledom sa vinom iz 2008, u kom je doživljaj zaista meren. Sam iznos od 2,65 dolara ipak ne treba čitati kao izmerenu cenu. Pivo je u obe verzije isto.

  4. Pitanje 4 od 13 · 1 poen

    Taler je napisao da bi vlasnik trošne prodavnice mogao da postavi otmeni šank i tako podigne cenu koju kupci smatraju normalnom. Pivo ostaje isto. Koji deo kupčeve računice šank menja, prema Talerovoj podeli?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Transakcionu korisnost, jer raste referentna cena kupca

    Korisnost sticanja je koliko ti sama stvar vredi u odnosu na cenu, a pivo je isto. Šank menja transakcionu korisnost, osećaj da si napravio dobar ili loš posao, koji nastaje kad cenu uporediš sa referentnom. Kad referentna cena poraste, ista cifra deluje kao pošten posao umesto kao pljačka. Ogled sa pivom pokazuje da okolina deluje i kad je kupac uopšte ne koristi.

  5. Pitanje 5 od 13 · 1 poen

    Meta-analiza iz 2025, sa 90 studija i 16.334 učesnika, proverila je šta se dešava kad je prva ponuda vrlo ambiciozna. Šta je našla?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Ambiciozne ponude donose bolje cene, ali manje dogovora, uz bes druge strane

    Najbolja sidra su iznad onoga što kupac realno može da plati, a dovoljno blizu da ih ne odbaci bez razgovora. Preko te granice raste cena preterivanja: manje pregovora završi dogovorom, a bes druge strane je jedan od razloga. Prosečno bolja cena može tako da sakrije da je pojedinačni pregovor propao. Prednost prvog poteza važi za obe strane, i za kupca i za prodavca.

  6. Pitanje 6 od 13 · 1 poen

    Galinski, Musvajler i Medvek su 2002. poredili pregovarače koji su pre početka mislili o ciljnoj ceni sa onima koji su mislili o najnižoj ceni koju bi prihvatili. Prvi su postigli bolje cene. Šta je bila cena tog boljeg ishoda?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Bili su manje zadovoljni postignutom cenom, iako je bila bolja

    Pregovarači fokusirani na cilj otvarali su višim ponudama i postizali bolje cene, ali su njima bili manje zadovoljni, jer su ishod merili prema cilju koji nisu dostigli. Ko misli o minimumu, završava bliže njemu, a zadovoljniji je. Ostali odgovori opisuju stvarne rizike pregovaranja, ali ne nalaz ovog rada.

  7. Pitanje 7 od 13 · 1 poen

    U radu Galinskog, Sajdena, Kima i Medvek iz 2002. ljudi čija je prva ponuda odmah prihvaćena bili su manje zadovoljni, iako su prošli jednako dobro ili bolje. Kako se to odrazilo na njihove sledeće pregovore?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Više su se pripremali, ali su ređe davali prvu ponudu

    Autori razliku objašnjavaju kontračinjeničnim razmišljanjem: posle brzog „može“ čovek u glavi ponavlja koliko je još mogao da traži. U sledećim pregovorima takvi ljudi su se više pripremali, ali su ređe davali prvu ponudu, iako prvi broj po pravilu donosi prednost. Jedan loš osećaj tako može da ih košta potez koji im je najviše pomagao. Za kupca je pouka da brz pristanak nije poklon drugoj strani.

  8. Pitanje 8 od 13 · 1 poen

    Kupuješ nameštaj za kancelariju. Za svaki tvoj zahtev prodavac kaže da „mora da proveri sa šefom“, a ti svoje ustupke daješ odmah. Zašto je, prema Česteru Karasu, ovaj raspored nepovoljan za tebe?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Tvoji ustupci su stvarni, a njegovi samo neodobrena obećanja

    Karas kupcima savetuje da provere ovlašćenje: ima li sagovornik pravo da se obaveže na ono što traže. Ako nema, svaki tvoj ustupak važi odmah, a njegovi su obećanja koja „mora da proveri“, pa razgovor teče u jednom smeru. Ovo je savet iz prakse, ogledom nije meren. Korisno ga je primeniti na vreme: pitati ko odlučuje pre nego što počne cenkanje.

  9. Pitanje 9 od 13 · 2 poena

    Zamisli investitora koji kupi akcije po proceni od 2 biliona dolara i želi da mu ulog raste 10% godišnje tokom 10 godina, bez dividendi i bez novih akcija. Ako tržište tada firmu vrednuje na 20 puta njenu godišnju neto dobit, kolika mora da bude ta dobit za 10 godina? Odgovor daj u milijardama dolara, zaokruženo na ceo broj.

    Tačan rezultat: 259 mlrd $

    Rešenje korak po korak

    1. Potrebna vrednost za 10 godina = 2.000 × 1,1¹⁰ milijardi dolara.
    2. 1,1¹⁰ = 2,5937, pa je vrednost 2.000 × 2,5937 = 5.187,5 milijardi.
    3. Potrebna dobit = 5.187,5 ÷ 20 = 259,4
    4. Zaokruženo: 259.
    5. Rezultat: oko 259 milijardi dolara neto dobiti godišnje.

    To je više od pedeset puta veći iznos od celog prihoda firme u 2025, koji je bio 4,6 milijardi. Račun je pojednostavljen: ne računa dividende, nove akcije ni to da tržište za 10 godina može da plaća više ili manje od 20 puta dobit. Ipak pokazuje šta znači rečenica da je cena akcije cena budućnosti: ko kupi po 2 biliona, unapred plaća decenije rasta.

  10. Pitanje 10 od 13 · 2 poena

    Prodaješ plac i kupac nudi 48.000 evra. Ako ga odbiješ, procenjuješ ovako: sa verovatnoćom od 60% za mesec dana nalaziš kupca koji plaća 52.000 evra, a sa verovatnoćom od 40% prodaješ za 45.000 evra. Mesec čekanja košta te 300 evra. Kolika je očekivana vrednost tvoje alternative, posle troška čekanja? Zaokruži na ceo evro.

    Tačan rezultat: 48.900 €

    Rešenje korak po korak

    1. Očekivana cena = 0,6 × 52.000 + 0,4 × 45.000.
    2. 0,6 × 52.000 = 31.200; 0,4 × 45.000 = 18.000; zbir je 49.200.
    3. Posle troška čekanja: 49.200 − 300 = 48.900.
    4. Rezultat: alternativa u proseku vredi 48.900 evra.

    Alternativa je u proseku za 900 evra bolja od ponude, ali sa 40% verovatnoće donosi 3.300 evra manje. Da li je odbiti ponudu dobra odluka zavisi i od toga koliko podnosiš taj rizik i koliko si siguran u procenu verovatnoća. Upravo to je smisao upozorenja da je BATNA jaka koliko je dobro poznaješ: ko je nije izračunao, ne zna ni gde je njegova granica u pregovoru.

  11. Pitanje 11 od 13 · 2 poena

    Trgovac je televizor mesec dana prodavao po 80.000 dinara. Pet dana pre akcije podigne cenu na 100.000, a na akciji ga ponudi za 70.000, uz precrtanih 100.000 i natpis „−30%“. Koliki je stvarni popust ako se meri od cene koju trgovac, po Zakonu o zaštiti potrošača iz 2026, mora da istakne kao prethodnu? Zaokruži na jednu decimalu.

    Tačan rezultat: 12,5%

    Rešenje korak po korak

    1. Prethodna cena je najniža cena u 30 dana pre početka sniženja: tih 30 dana obuhvata 80.000 i 100.000 dinara, pa je najniža 80.000.
    2. Popust = (80.000 − 70.000) ÷ 80.000 × 100.
    3. 10.000 ÷ 80.000 × 100 = 12,5
    4. Rezultat: stvarni popust je 12,5%, ne 30%.

    Natpis „−30%“ meri popust od cene koja je važila samo pet dana. Zakon traži da se kao prethodna istakne najniža cena iz 30 dana pre sniženja, upravo da bi precrtana cena, referentna cena koju trgovac stavlja kupcu pred oči, bila stvarna. Popust je izmišljen, a osećaj dobrog posla bio bi sasvim stvaran. U Evropskoj uniji isto pravilo važi od maja 2022.

  12. Pitanje 12 od 13 · 4 poena

    Restoran podigne cenu glavnog jela sa 1.400 na 1.900 dinara i istovremeno potpuno promeni enterijer, osvetljenje i jelovnik. Broj gostiju ostane isti. Vlasnik zaključuje: „Gosti su spremni da plate više za istu hranu, dakle hrana je bila prejeftina.“ U četiri do šest rečenica objasni šta je u ovom zaključku tačno, a šta preterano.

    Uzoran odgovor

    Tačno je da gosti prihvataju višu cenu, a jedan od razloga je referentna cena: nov enterijer i jelovnik podižu meru sa kojom gosti porede račun, pa 1.900 dinara deluje normalno. Preterano je zaključiti da je hrana bila prejeftina, jer se promenila i okolina, a gosti plaćaju i nju: prijatniji prostor je stvarna usluga koju koriste. Iz ovih podataka ne može da se razdvoji koliko dolazi od hrane, a koliko od sobe oko nje. Moguće je i da su se promenili sami gosti, pa isti broj ne znači iste ljude. Da bi saznao šta gosti plaćaju za hranu, vlasnik bi morao da menja jednu stvar, na primer samo cenu u starom enterijeru.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

  13. Pitanje 13 od 13 · 4 poena

    Kupuješ stan. Prodavac traži 152.000 evra i odbija razgovor ispod toga, uz rečenicu da je u stan uložio srce. Prijatelj ti kaže: „Efekat posedovanja je dokazan, njegova cena je duplo naduvana. Ponudi 76.000.“ U četiri do šest rečenica objasni šta je u ovom savetu tačno, a šta pogrešno.

    Uzoran odgovor

    Tačno je da vlasnici svoju stvar po pravilu vrednuju više od kupaca, i da prodavac verovatno iskreno veruje u svoju cenu. Pogrešno je preneti „duplo“ iz ogleda sa šoljama na stan: veličina efekta zavisi od postupka merenja, kako su pokazali Plot i Zajler, a ogledi su rađeni sa malim iznosima, ne sa stanovima. Ponuda od 76.000 evra je toliko daleko da je prodavac verovatno odbaci bez razgovora, a meta-analiza o prvim ponudama pokazuje da preterane ponude donose manje dogovora i bes druge strane. Korisnije je imati svoju meru iz cena sličnih stanova i drugih oglasa, misliti o najnižoj ceni koju bi prodavac prihvatio i pitati ga za najbolju cenu.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

Rezultat

Tvoja akcija

Gde da ponoviš

    Informativno, nije investicioni savet.