Nivo 3 · Napredni · Serija Trica

Zadaci iz ekonomije sa rešenjima: javni dug, banke i porezi

13 pitanja · oko 12 minuta · ukupno 22 poena

Ovo su zadaci iz ekonomije sa rešenjima za napredni nivo, treći test u seriji Trica. Namenjeni su onima koji računaju bez muke i žele da vide kako se ista matematika primenjuje na stvarne brojke: javni dug Srbije, fond za osiguranje depozita, akcizu na cigarete i tržište stanova.

Test ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri računa bez nagoveštaja i dva otvorena zadatka. Pitanja traže da pročitaš podatak tačno: šta mora da važi kad dug u evrima raste, a udeo u BDP-u pada, zašto rejting menja kamatu, šta znači da fond pokriva banke „svaku posebno“ i šta podatak o kupovini stanova bez kredita dokazuje, a šta ne. Računaćeš donju granicu cene paklice, razliku između procenata i procentnih poena i koliko refinansiranje skupog duga podiže rashode za kamate.

Kako radi: biraš odgovor, potvrđuješ ga, pa tek onda vidiš objašnjenje. Kod računa posle odgovora dobijaš rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima, porediš sa uzornim odgovorom i sam označavaš ključne tačke koje si pokrio.

Za ceo test treba oko dvanaest minuta i kalkulator. Rezultat postaje akcija na grafikonu: što više bodova, to viša zelena linija, do rasta od 25 %. Uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu i karuselu iz kog potiče.

Pitanja su nastala iz tekstova Sveta Finansija o javnom dugu Srbije, o osiguranju depozita posle Alta banke, o akcizi na cigarete i o pranju novca kroz nekretnine.

  1. Pitanje 1 od 13 · 1 poen

    Javni dug Srbije u evrima je od kraja 2012. do septembra 2026. porastao oko 2,4 puta. U istom periodu dug prema BDP-u je pao. Šta iz ta dva podatka mora da važi?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: BDP u evrima je rastao brže od duga u evrima

    Udeo je dug podeljen sa BDP-om. Ako je brojilac porastao 2,4 puta, a razlomak se smanjio, imenilac je morao da poraste više od 2,4 puta. BDP u evrima raste i od realnog rasta privrede i od inflacije. Dug u evrima nije pao: država se zadužila više nego što je vratila, i to je razlog rasta u evrima.

  2. Pitanje 2 od 13 · 1 poen

    U kampanji neko kaže: „Dug u evrima porastao je 140 %, a privreda je za isto vreme realno porasla samo 40 %. Dug raste brže od privrede.“ Gde je greška u ovom poređenju?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Poredi se nominalni rast duga sa realnim rastom BDP-a

    Dug u evrima je nominalna mera, a realni rast BDP-a je očišćen od inflacije. Da bi poređenje bilo pošteno, i BDP mora da bude u tekućim evrima, a tada raste brže od duga. Jedina mera sa istim jedinicama na obe strane je dug prema BDP-u. Realni rast je kod inflacije manji od nominalnog, ne veći.

  3. Pitanje 3 od 13 · 1 poen

    Srbiji S&P daje investicioni rejting (BBB-), a Fitch i Moody's su korak ispod. Zašto bi podizanje i ta dva rejtinga na investicioni nivo moglo da snizi kamatu na nove obveznice?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Šire se kupci, jer neki fondovi kupuju samo dug sa investicionim rejtingom

    Investicioni rejting je granica po kojoj mnogi veliki fondovi smeju da kupuju dug. Kad je pređe, krug mogućih kupaca se širi, a što više kupaca traži obveznicu, to je niža kamata koju država mora da ponudi. Agencija kamatu ne određuje, ona samo daje ocenu rizika. Postojeći dug sa fiksnom kamatom ostaje kakav je do roka.

  4. Pitanje 4 od 13 · 1 poen

    Prema podacima RGZ-a, 2024. je 78 % stanova u Srbiji kupljeno bez kredita. Koji zaključak ovaj podatak podržava?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Kod većine kupovina banka ne proverava odakle je novac

    Kod kredita banka proverava kupca. Kod kupovine bez kredita tu proveru mora da uradi neko drugi, na primer notar, a od 40 notara koje su koristila lica istraživana zbog pranja novca nijedan nije prijavio sumnjivu transakciju. Podatak sam ne dokazuje pranje: ušteđevina, doznake i nasleđe su legalni izvori, a kupovina za keš je zakonita.

  5. Pitanje 5 od 13 · 1 poen

    U fondu za osiguranje depozita bilo je u aprilu 2026. više od 1,2 milijarde evra, „dovoljno da se isplate svi osigurani iznosi u 13 banaka, svaka posebno“. Šta ova rečenica tvrdi?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Da fond pokriva bilo koju od tih banaka, ali ne nužno više njih odjednom

    „Svaka posebno“ znači da fond može sam da isplati štediše bilo koje od tih banaka, jedne po jedne. Fond nije pravljen za pad celog sistema: zakon traži da se premija određuje prema iznosu potrebnom za istovremeni stečaj tri banke srednje veličine. Do cilja od 7,5 % osigurane štednje fond treba da stigne do 2030, a 1,2 milijarde je oko 3,2 % od 37,5 milijardi.

  6. Pitanje 6 od 13 · 1 poen

    Agencija za osiguranje depozita je štedišama banke u stečaju isplatila 80 miliona evra iz fonda. Zašto konačan trošak fonda može biti manji od 80 miliona?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Agencija se kao poverilac naplaćuje iz imovine banke

    Posle isplate Agencija se prijavljuje kao poverilac za iznos koji je isplatila i ono što naplati iz stečaja vraća u fond. Koliko se vrati, zavisi od imovine banke. Banka isplatilac samo isplaćuje novac u ime i za račun Agencije.

  7. Pitanje 7 od 13 · 1 poen

    Iz pravila o minimalnoj akcizi i PDV-u izlazi da se paklica jeftinija od oko 296 dinara ne može prodati bez gubitka. Koja tvrdnja o toj granici je tačna?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Granica sledi iz najmanjeg iznosa akcize i PDV-a, zakon cenu ne propisuje

    Zakon propisuje najmanju akcizu, 246,89 dinara, a ne najnižu cenu. Granica od oko 296 dinara je račun: pri toj ceni akciza i PDV zajedno odnose celu cenu. Vlada objavljuje minimalnu akcizu svakih šest meseci i prosečnu cenu jednom godišnje, pa se i ova granica pomera. Cenu paklice određuje proizvođač ili uvoznik.

  8. Pitanje 8 od 13 · 1 poen

    U predmetu protiv grupe Darka Šarića, 42 radnika hotela uplaćivala su keš na svoje račune, svaki put ispod praga za prijavu. Šta je bila svrha baš takvih uplata?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Da se izbegne automatska prijava uplate koja bi upalila alarm

    Uplate ispod praga se ne prijavljuju automatski, pa veliki iznos podeljen na mnogo malih uplata na mnogo imena prolazi bez alarma. Te uplate su, uz direktora filijale banke, postale bankarska garancija, a sa njom su firme grupe na aukciji kupile državne hotele. Šarić je za pranje novca u prvom stepenu osuđen 2020, ali je ta presuda ukinuta i suđenje se ponavlja. Pravosnažno su za pranje osuđeni direktor filijale i vlasnik jedne prodate firme.

  9. Pitanje 9 od 13 · 2 poena

    Paklica koja je jeftinija od proseka plaća minimalnu akcizu od 246,89 dinara, a PDV je šestina maloprodajne cene. Pri kojoj ceni paklice bi akciza i PDV zajedno bili jednaki celoj ceni, pa lancu od fabrike do trafike ne bi ostalo ništa? Zaokruži na ceo dinar.

    Tačan rezultat: 296 din

    Rešenje korak po korak

    1. Uslov: cena = 246,89 + cena ÷ 6.
    2. Cena − cena ÷ 6 = 5/6 cene = 246,89.
    3. Cena = 246,89 × 6 ÷ 5 = 296,27.
    4. Rezultat: oko 296 dinara.

    Ispod te cene paklica ne može da se prodaje bez gubitka, a i malo iznad nje lancu ostaje malo. Minimalna akciza zato radi kao donja granica cene, iako zakon cenu ne propisuje. Granica se pomera svaki put kad Vlada objavi novu minimalnu akcizu.

  10. Pitanje 10 od 13 · 2 poena

    Prema RGZ-u, udeo stanova kupljenih kreditom bio je 31 % u 2020. i 17 % u 2023. Za koliko procenata se taj udeo smanjio, u odnosu na 2020? (Pitanje nije za koliko procentnih poena.) Zaokruži na jednu decimalu.

    Tačan rezultat: 45,2%

    Rešenje korak po korak

    1. Razlika: 31 − 17 = 14 procentnih poena.
    2. U odnosu na početnu vrednost: 14 ÷ 31 = 0,4516.
    3. 0,4516 × 100 = 45,2
    4. Rezultat: udeo kupovina kreditom smanjio se za 45,2 %, odnosno za 14 procentnih poena.

    Obe rečenice su tačne, a mere su različite: 14 procentnih poena je razlika dva udela, a 45,2 % je relativan pad. U vestima se ove dve mere često mešaju. Pad udela kredita ne dokazuje pranje novca; kupovina za keš je zakonita, a 2024. je udeo kredita ponovo porastao na oko 22 %.

  11. Pitanje 11 od 13 · 2 poena

    Država dospele evroobveznice od 2,5 milijarde evra, sa kuponom od 1,25 % godišnje, refinansira novim obveznicama istog iznosa sa kuponom od 5 %. Godišnji rashodi za kamate su 1,6 milijardi evra. Za koliko procenata porastu godišnji rashodi za kamate, ako se ništa drugo ne promeni? Zaokruži na jednu decimalu.

    Tačan rezultat: 5,9%

    Rešenje korak po korak

    1. Stari kupon: 2.500 × 0,0125 = 31,25 miliona evra godišnje.
    2. Novi kupon: 2.500 × 0,05 = 125 miliona evra godišnje.
    3. Povećanje: 125 − 31,25 = 93,75 miliona evra.
    4. 93,75 ÷ 1.600 × 100 = 5,86, zaokruženo 5,9.
    5. Rezultat: rashodi za kamate porastu oko 5,9 %, a dug se nije povećao ni za evro.

    Evroobveznice izdate 2019–2021. imaju kupone od 1 do 2 %, a one iz 2026. od 4,25 do 5,5 %. Kako stari jeftin dug dospeva, menja ga skuplji, pa rashodi za kamate rastu i kad dug prema BDP-u pada. Glavnica se refinansira, a kamata se plaća iz poreza, pre plata, penzija i investicija.

  12. Pitanje 12 od 13 · 4 poena

    Program liste koja je po preliminarnim rezultatima osvojila većinu ima cilj da dinarski deo javnog duga poraste sa 22,5 % na najmanje 30 % do kraja mandata. U četiri do šest rečenica objasni koji rizik se time smanjuje, kojim potezima se to postiže i šta ova promena ne rešava.

    Uzoran odgovor

    Oko 79 % duga je u stranim valutama, pa kad dinar oslabi, dug izražen u dinarima naraste bez novog zaduženja. Veći dinarski deo smanjuje taj valutni rizik. Kod evra ga Narodna banka već ublažava stabilnim kursom, pa je korist najveća kod duga u dolarima. Postiže se izdavanjem dinarskih obveznica i otkupom deviznih, postepeno, kako dug dospeva. Promena ne rešava cenu duga: dve trećine duga ima fiksnu kamatu do roka, a kamata na dinarski dug može biti i viša. Nije pokazano koliko bi ovaj cilj uštedeo, jer to zavisi od budućeg kursa i kamata.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

  13. Pitanje 13 od 13 · 4 poena

    Procena rizika od pranja novca kaže da se kod ozakonjenja objekta ne proverava poreklo novca uloženog u gradnju, a oko 2,1 milion objekata je u postupku ozakonjenja. Predlaže se da se ta provera uvede. U četiri do šest rečenica objasni zašto je legalizacija ranjiva, šta bi provera promenila i gde su granice tog predloga.

    Uzoran odgovor

    Pranje novca kroz gradnju završava se kad keš postane imovina sa papirom, a ozakonjenje daje baš taj papir, bez pitanja odakle je novac za gradnju. Kod 2,1 miliona objekata to je velika rupa. Provera porekla bi zatvorila poslednji korak, jer zgrada bez objašnjenog novca ne bi dobila uredan status. Granice: najveći deo tih objekata gradili su ljudi sopstvenom ušteđevinom, pa bi provera opteretila i poštene, a stare troškove je teško dokazati. Koliko prljavog novca stvarno prolazi kroz legalizaciju, niko nije izmerio, pa ni korist predloga nije poznata.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

Rezultat

Tvoja akcija

Gde da ponoviš

    Informativno, nije investicioni savet.