Psihologija novca
Tehnike pregovaranja za prodavce: zašto prvi broj odlučuje

Kad prodaješ stan, auto ili svoj rad, najvažniji trenutak razgovora je onaj kad se prvi put pomene broj. U tri ogleda koje su 2001. objavili Adam Galinski i Tomas Musvajler, ko god je prvi dao ponudu, kupac ili prodavac, prošao je bolje. Jedna od poznatih knjiga o pregovaranju savetuje suprotno: pusti drugu stranu da prva kaže cifru.
Ovaj tekst skuplja tehnike pregovaranja koje su izmerene u ogledima. Za karusel smo prošli kroz devet akademskih radova i izvukli osam poteza prodavca. Ovde je svaki potez objašnjen do kraja, uz korak pre pregovora, savete praktičara koji ogledima nisu provereni i mesta gde istraživanja prestaju da važe.
Ko treba prvi da da ponudu u pregovorima
U pregovoru o jednoj ceni, uglavnom ti. Prvi broj na stolu postaje mera sa kojom obe strane porede sve što sledi, pa se konačna cena češće završava bliže onome ko ga je postavio.
Galinski i Musvajler su to pokazali u simulacijama kupoprodaje. Rezultat je bio isti u sva tri ogleda: prednost je imala strana koja je prva rekla broj, bez obzira na to da li je prodavala ili kupovala. Prema preglednom radu Džona Oeša i Galinskog, u simuliranim pregovorima iskusnih menadžera prve ponude objasnile su više od polovine razlika u konačnim cenama.
Najveća provera stigla je 2025. Hanes Petrovski, Martin Švajnsberg i saradnici objedinili su u meta-analizi 90 studija o prvim ponudama sa ukupno 16.334 učesnika, od pregovora o plati i nekretninama do nabavke i privatne prodaje.
Meta-analiza prvih ponuda, 2025.
- 90studija o prvim ponudama
- 16.334učesnika u njima
- 81%pregovora u kojima je viša prva ponuda donela bolji ishod
Procenat od 81 je iz saopštenja škole ESMT Berlin, gde Švajnsberg radi. Prednost prvog poteza je u ovoj meta-analizi umerena, ali se ponavlja kroz decenije ogleda i različite vrste pregovora.
Zašto prvi broj odlučuje: efekat sidrenja
Prvi broj usmerava misli druge strane. Kupac koji čuje cenu počinje da u sebi traži razloge zbog kojih bi ta cena mogla biti opravdana, i ti razlozi ostaju sa njim do kraja razgovora.
Pojava se zove efekat sidrenja (anchoring): procena se povlači ka prvom broju koji vidimo. Za pregovore je važno objašnjenje koje su dali nemački psiholozi Tomas Musvajler i Fric Štrak, selektivna dostupnost (selective accessibility). Kad čuješ broj, um prvo proverava da li je tačan, a provera se radi tako što traži dokaze u njegovu korist.
Pregledni rad Oeša i Galinskog navodi primer iz ogleda sa automobilom. Ljudima kojima je pokazana visoka cena lakše su padale na pamet stvari koje opravdavaju visoku cenu: oprema, pouzdanost, mala kilometraža. Isti auto, druge misli. Kad kasnije daju kontraponudu, prave je od tih misli.
Isti mehanizam stoji iza referentne cene, mere sa kojom poredimo svaki cenovnik. U radnji tu meru postavlja okolina, a u pregovoru jedna rečenica prodavca.
Korak pre pregovora: cilj i BATNA
Pre prvog broja dolazi priprema, a dva pitanja odlučuju koliko će taj broj biti dobar: koliko želiš da dobiješ i šta radiš ako se ne dogovoriš.
Prvo pitanje su istražili Galinski, Musvajler i Viktorija Medvek. Pregovarači koji su pre početka razmišljali o ciljnoj ceni, idealnom ishodu, otvarali su višim ponudama i postizali bolje cene od onih koji su mislili o najnižoj ceni koju bi prihvatili (rezervacionoj ceni). Ko misli o minimumu, završava bliže njemu.
Drugo pitanje ima ime iz knjige Rodžera Fišera, Vilijama Jurija i Brusa Patona „Getting to Yes“: BATNA, najbolja alternativa dogovoru (best alternative to a negotiated agreement). Za prodavca je to drugi kupac, novi oglas za mesec dana, niža cena kod otkupljivača ili jednostavno zadržavanje stvari. Harvardov program za pregovaranje upozorava da je alternativa jaka koliko je dobro poznaješ: drugi kupac koji nudi više, ali plaća za šest meseci, možda je slabija opcija nego što izgleda.
Ova dva broja rade zajedno. Cilj određuje gde otvaraš, a alternativa koliko daleko smeš da se spustiš pre nego što ustaneš od stola. Pregledni rad o prvim ponudama dodaje da pregovarači sa boljom alternativom češće i sami prvi daju ponudu.
Koliko visoko otvoriti i zašto broj sa kusurom
Visoko, ali u igri. Najbolja sidra su iznad onoga što kupac realno može da plati, a dovoljno blizu da ga ne odbaci bez razgovora.
To je nalaz Oeša i Glena Vajta iz 2002, kako ga prenosi pregledni rad: sidra izvan prostora za dogovor (iznad za prodavca, ispod za kupca) radila su najbolje, sve dok nisu bila toliko daleko da ih druga strana prosto ignoriše. Meta-analiza iz 2025. izmerila je i cenu preterivanja. Ambiciozne ponude donosile su bolje cene, ali i manje dogovora, uz bes druge strane kao jedan od razloga.
Drugi deo odgovora je oblik broja. Precizan broj deluje kao da iza njega stoji računica, pa ostavlja manje prostora za cenkanje. Za 48.700 € kupac se cenka manje nego za 50.000 € (to je naš primer, ne broj iz studije). Malija Mejson i saradnici su 2013. pokazali da ljudi na preciznu ponudu odgovaraju blažim kontraponudama, jer misle da pošiljalac bolje zna pravu vrednost.
Deo istih istraživača kasnije je pronašao cenu te preciznosti. U radu „Too precise to pursue“ iz 2018. pitali su ljude sa kim bi radije počeli razgovor. Kad su birali između dva prodavca, 81,6% je izabralo onog sa okruglom cenom, a 18,4% onog sa preciznom.
S kim bi pregovarao? Prva studija iz rada „Too precise to pursue“
okrugla cena
81,6%
izabralo je da pregovara sa prodavcem okrugle cene
precizna cena
18,4%
izabralo je prodavca precizne cene
Ukupno šest studija sa 1.580 učesnika i analiza 11.203 oglasa za nekretnine pokazali su isto: precizna cena odbija deo ljudi pre nego što razgovor počne. Oglasi sa preciznijom cenom češće su morali ponovo da se objave. Iz oba rada izlazi pravilo redosleda: okrugla cena kad privlačiš kupce, precizna kad je kupac već za stolom.
Šta reći uz ponudu, a šta prećutati
Broj i uslove. Obrazloženje kratko, prioritete nikako. Što više govoriš uz ponudu, to više materijala daješ drugoj strani.
U ogledima Josija Maaravija, Joava Ganzaha i Asje Pazi sa Univerziteta u Tel Avivu, prva ponuda sa jednostranim obrazloženjem prošla je lošije od iste ponude bez njega. Prema njihovom radnom papiru, u prvom ogledu prosečna kontraponuda bila je 116.947 dolara kad je ponuda imala razloge, a 131.100 kad ih nije imala. Kontraargumente je pisalo 94,7% primalaca obrazložene ponude i 60% ostalih. Razlozi su terali drugu stranu da traži protivrazloge, i ona ih je nalazila.
Druga zamka je u sadržaju ponude. Dejvid Lošelder i saradnici su u tri ogleda pokazali da prednost prvog poteza nestaje kad ponuda otkrije šta je pošiljaocu najvažnije. Sebičniji sagovornici su to iskoristili: glumili su da im je stalo do stavki do kojih im nije bilo stalo i za njih tražili ustupke.
Najdetaljniju sliku ponašanja za stolom dao je Nil Rakam, koji je sa Džonom Karlajlom posmatrao 49 pregovarača u 103 pregovora o radnim odnosima i ugovorima. Uspešnim je smatrao one koje obe strane ocenjuju kao efikasne, koji imaju niz značajnih uspeha i čiji se dogovori retko raspadaju u primeni. Njegove brojke prenosi izveštaj kompanije Huthwaite:
| Ponašanje | Uspešni | Prosečni |
|---|---|---|
| Razlozi po argumentu | 1,8 | 3 |
| Reči koje iritiraju, na sat | 2,3 | 10,8 |
| Kontrapredlozi, na sat | 1,7 | 3,1 |
| Provera razumevanja i sažimanje, udeo svega rečenog | 17,2% | 8,3% |
Reči koje iritiraju su izrazi kojima hvališ sopstvenu ponudu: „velikodušna“, „fer“, „razumna“. Ne ubeđuju, a sagovornika nerviraju. Kontrapredlog izrečen odmah posle tuđeg predloga druga strana čuje kao blokadu, pa ga uspešni pregovarači ređe koriste. Podebljan red je najjeftiniji potez sa liste: pre potpisa ponovi uslove svojim rečima, jer dogovor koji svako razume drugačije puca posle potpisa.
Šta savetuju praktičari, a šta ogledi ne potvrđuju
Deo popularnih saveta potiče iz iskustva praktičara i nikad nije meren. Neki se slažu sa istraživanjima, a jedan im direktno protivreči.
Rodžer Doson u knjizi „Secrets of Power Negotiating“ predlaže prodavcu da glumi nevoljnog prodavca, kome se ne žuri da proda, jer to širi prostor za pregovor pre nego što počne. Savetuje i da sam nikad ne nudiš da „podelite razliku“ i da sačekaš da to predloži druga strana. To su korisna zapažanja čoveka koji je vodio mnogo pregovora, ali nisu proverena ogledom, pa ih čitaj kao iskustvo.
Isti autor savetuje da nikad ne daješ prvu ponudu, jer njom otkrivaš raspon u kom razmišljaš. Za pregovore o jednoj ceni ogledi kažu suprotno. Doson je u pravu u jednom delu: ponuda koja otkriva previše zaista škodi, kao kod Lošeldera. Rešenje je da daš broj bez prioriteta, a ne da ćutiš.
Istraživanja imaju i svoje granice:
- Više tema, slabije sidro. Meta-analiza iz 2025. pokazuje da prva ponuda gubi snagu kad se pregovara o mnogo stvari odjednom (cena, rok, garancija, oprema). Jedan broj je tada samo jedna od mnogo kombinacija.
- Bolja cena, manje zadovoljstva. Pregovarači fokusirani na cilj u radu iz 2002. postizali su bolje cene, a bili manje zadovoljni njima.
- Odnos posle dogovora. Švajnsberg upozorava da ljudi koji osete da su izgubili kasnije smanje brzinu, kvalitet ili trud. Kod klijenta sa kojim nastavljaš saradnju, preoštra pobeda se plaća kasnije.
- Laboratorija i 1978. Većina ogleda su simulacije sa studentima i polaznicima poslovnih programa. Rakamova studija je posmatranje stvarnih pregovora i bavi se radnim odnosima i ugovorima sedamdesetih.
Šta tehnike pregovaranja znače kad nešto prodaješ
Velik deo ishoda odlučuje se pre nego što kupac uopšte odgovori. Ko je pripremio cilj i alternativu, i ko zna kojim će brojem otvoriti, unapred je postavio meru za ceo razgovor.
Kad se ovo složi redom kojim se dešava, dobija se kratka mapa za pregovaranje u prodaji, od stana do sopstvenih usluga:
Potezi prodavca
Pre razgovora
- misli o cilju, ne o minimumu
- znaj svoju alternativu (BATNA)
Otvaranje
- prvi broj je tvoj
- visoko, ali u igri
- precizan kad je kupac za stolom
Uz ponudu
- jedan razlog
- bez prioriteta
- bez „fer ponude“
Pre potpisa
- sažmi uslove svojim rečima
U praksi to znači nekoliko pitanja pre razgovora. Koliko bi bilo dobro dobiti? Šta radim ako ovaj kupac ode? Da li kupce tek privlačim oglasom, ili je neko već tu i čeka broj? Kojim tačnim brojem otvaram i koji jedan razlog stoji uz njega? Prodavci koji imaju odgovore na ta pitanja retko moraju da improvizuju kad kupac kaže „previše je“.
Druga strana stola ima svoje poteze, od toga kako da ne prihvati prvu cifru do toga zašto brzo prihvaćena ponuda ostavlja gorak ukus. O njima je drugi deo, o tome kako kupac obara cenu. Ovde važi jedno: čim prvi broj padne na sto, druga strana počinje da traži razloge zbog kojih je opravdan.
Česta pitanja
Šta je BATNA u pregovorima?
BATNA je engleska skraćenica za najbolju alternativu dogovoru, izraz koji su uveli Rodžer Fišer, Vilijam Juri i Brus Paton. To je ono što ćeš uraditi ako se sa ovim kupcem ne dogovoriš: drugi kupac, novi oglas, otkup po nižoj ceni ili zadržavanje stvari. Što je alternativa bolja, to lakše držiš svoju cenu i to lakše odustaješ od lošeg dogovora.
Kako pregovarati o ceni kad kupac odmah kaže svoj broj?
Tada je sidro njegovo. Pregledni rad Oeša i Galinskog navodi da se efekat prve ponude gubio kad su primaoci razmišljali o sopstvenom cilju ili o najnižoj ceni koju druga strana sme da prihvati. Korisno je da odmah vratiš razgovor na svoj broj i razloge za njega, umesto da se cenkaš od kupčeve cifre. Detaljno o tome piše drugi deo ovog teksta, sa strane kupca.
Da li tehnike pregovaranja važe i za pregovore o plati?
Delimično. Mehanizam sidrenja važi i za platu: ko prvi kaže razuman, a ambiciozan broj, pomera razgovor ka sebi. Ali pregovor o plati retko je samo o jednom broju, jer su tu i bonusi, dani odmora, rad od kuće i početak rada. Meta-analiza iz 2025. pokazuje da prva ponuda slabi što je više tema na stolu, a posle pregovora sa poslodavcem sledi saradnja, pa je cena pobede preterano oštrim zahtevom veća.
Šta su reči koje iritiraju u pregovorima?
To su izrazi kojima pregovarač hvali sopstvenu ponudu: „velikodušna“, „fer“, „razumna“. Nil Rakam je, posmatrajući 49 uspešnih pregovarača, primetio da ih najuspešniji pregovarači koriste 2,3 puta na sat, a prosečni 10,8 puta. Takve reči ne dodaju nijedan argument, a sagovornik ih čuje kao poruku da je on nefer ako odbije.
Pogledaj karusel na Instagramu: Pregovori, deo 1: strana prodavca →
Izvori
- First offers as anchors: The role of perspective-taking and negotiator focus, Journal of Personality and Social Psychology 81(4), 657–669 (Galinsky, Mussweiler)tri ogleda; ko god je prvi dao ponudu, kupac ili prodavac, prošao je bolje
- First offers in negotiations: Determinants and effects, Columbia Business School (Oesch, Galinsky), pregledni radviše od polovine razlika u ishodima kod iskusnih menadžera; selektivna dostupnost; najbolja sidra; preokretanje sidra; pročitan u celini
- Disconnecting negotiated outcomes and evaluations: The role of negotiator focus, Journal of Personality and Social Psychology 83(5), 1131–1140 (Galinsky, Mussweiler, Medvec)fokus na cilj donosi bolji ishod, ali manje zadovoljstva
- The power and peril of first offers in negotiations, Organizational Behavior and Human Decision Processes 191 (Petrowsky, Loschelder, Galinsky i dr.), 18. decembar 2025.meta-analiza 374 efekta iz 90 studija, 16.334 učesnika; ambiciozne ponude, manje dogovora i bes; sažetak
- ESMT Berlin study: What makes a first offer successful in negotiations, ESMT Berlin, 18. decembar 2025.81% pregovora; slabiji efekat kad je više tema na stolu; izjava Martina Švajnsberga
- Too precise to pursue: How precise first offers create barriers-to-entry in negotiations and markets, Organizational Behavior and Human Decision Processes 148, 87–100 (Lee, Loschelder, Schweinsberg, Mason, Galinsky)šest studija (N = 1.580) i 11.203 oglasa za nekretnine; 18,4% prema 81,6% u prvoj studiji
- New research shows asking a precise, not round, number during negotiations, Columbia Business School (o radu Mason, Lee, Wiley, Ames, Journal of Experimental Social Psychology, 2013)precizna ponuda kao jače sidro
- Consequences of one-sided justification of the first offers, Univerzitet u Tel Avivu, radni papir 18-2010 (Maaravi, Ganzach, Pazy)kontraponude 116.947 $ prema 131.100 $; kontraargumenti 94,7% prema 60%
- The Information-Anchoring Model of First Offers: When Moving First Helps Versus Hurts Negotiators, Journal of Applied Psychology 101(7), 995–1012 (Loschelder, Trötschel, Swaab, Friese, Galinsky)prva ponuda koja otkriva prioritete pretvara prednost u gubitak kod sebičnih sagovornika
- Developing effective negotiation skills (o istraživanju Rackham i Carlisle, 1978), Huthwaite International49 uspešnih pregovarača, 103 pregovora; kriterijumi uspeha; razlozi, reči koje iritiraju, kontrapredlozi, sažimanje
- What is BATNA? How to Find Your Best Alternative to a Negotiated Agreement, Program on Negotiation, Harvard Law Schoolpojam BATNA, Fišer, Juri i Paton, „Getting to Yes“
- Secrets of Power Negotiating, Career Press (Roger Dawson)savet iz prakse, bez ogleda: nevoljni prodavac, trzaj na prvu ponudu, ne deli razliku, ne daj prvu ponudu
Informativno, nije finansijski savet.

