Psihologija novca
Kako oboriti cenu kad prodavac iskreno veruje u svoju

Studenti kojima je nasumično podeljena šolja nisu hteli da je prodaju ispod 5,25 dolara. Njihove kolege bez šolje nisu davale više od 2,25 do 2,75. Ista šolja, iz iste univerzitetske prodavnice, a cena se udvostručila čim je postala nečija.
To je pozadina svakog razgovora o ceni u kom si kupac, od polovnog automobila do stana. Prodavac uglavnom ne blefira kad traži previše: on stvarno veruje u svoj broj. Ovaj tekst objašnjava kako oboriti cenu kad je ona naduvana psihologijom, a ne samo taktikom, i šta istraživanja kažu o svakom potezu kupca. Prvi deo serije je ista igra sa strane prodavca.
Zašto je tražena cena previsoka: efekat posedovanja
Ono što imamo vrednujemo više od onoga što nemamo. Taj višak je u ceni pre nego što prodavac smisli ijednu taktiku.
Danijel Kaneman, Džek Kneč i Ričard Taler su 1990. podelili šolje polovini studenata u nekoliko grupa i otvorili malo tržište. Ekonomska teorija kaže da bi oko polovina šolja trebalo da promeni vlasnika, jer je podela bila slučajna. Promenilo ih je mnogo manje. Medijana cene ispod koje vlasnici nisu prodavali bila je 5,25 dolara, a medijana cene preko koje kupci nisu kupovali 2,25 do 2,75 dolara.
Ista šolja, dve cene
vlasnik
5,25 $
najmanje što je tražio da je proda
kupac
2,25–2,75 $
najviše što je davao za istu šolju
Pojava se zove efekat posedovanja (endowment effect). Autori su je objasnili averzijom prema gubitku: posedovanje ne čini šolju lepšom, ali rastanak sa njom boli više nego što radost kupovine prija. Za prodavca prodaja izgleda kao gubitak, a gubitak se naplaćuje skuplje.
Za kupca je ovo prvo i najvažnije saznanje. Tražena cena u oglasu nije podatak o vrednosti, i nije nužno pokušaj prevare. To je broj čoveka koji iskreno precenjuje svoju stvar, pa je posao kupca da ga pomeri bez svađe.
Ko treba prvi da kaže cenu kad kupuješ
Ako možeš, ti. Prednost prve ponude nije rezervisana za prodavca, i najviše vredi kupcu koji ima gde drugde da ode.
Snagu kupca pre razgovora određuje druga ponuda: drugi oglas ili isti model kod trgovca. Čester Karas u knjizi „Give and Take“ to zove planom B, a pregovarači ga znaju i kao BATNA, najbolju alternativu dogovoru (pojam je objašnjen u prvom delu). Kupac koji zna da može da ustane od stola drži svoj broj lakše od kupca kome je ovaj auto jedini.
Ko god da prvi kaže broj, kupac ili prodavac, češće završi bliže njemu. To su Adam Galinski i Tomas Musvajler pokazali u tri ogleda iz 2001: prednost je imala strana koja je otvorila, bez obzira na ulogu. U kupovini preko oglasa prodavac je obično već otvorio, jer je cena napisana. Kod usluga, zanata i kupovine bez oglasa prvi broj često može da bude tvoj.
Kako neutralisati sidro kad je prodavac već rekao cenu
U glavi. Isto istraživanje koje je izmerilo snagu prve ponude pronašlo je i protivotrov: uticaj sidra je nestao kad je primalac ponude razmišljao o pravim stvarima.
Prvi broj na stolu je sidro (anchor): kupac koji ga čuje počinje da u sebi traži razloge zbog kojih bi ta cena mogla biti opravdana. Galinski i Musvajler su zato davali primaocima ponude da pre kontraponude misle o nečemu drugom. Kad su razmišljali o alternativama druge strane, o najnižoj ceni koju bi prodavac mogao da prihvati ili o sopstvenom cilju, prednost onoga ko je otvorio se izgubila.
U praksi to znači nekoliko pitanja pre nego što odgovoriš. Koliko dugo je oglas aktivan? Šta bi prodavac dobio kod otkupljivača ili od sledećeg kupca? Koliko je meni ova stvar vredna kad pogledam drugu ponudu? Odgovori ne moraju da budu tačni da bi radili. Dovoljno je da prvi broj nije jedini broj u tvojoj glavi.
Šta reći kad čuješ cenu: pitanje o najboljoj ceni
Ne kontraponudu. Brz odgovor brojem kaže prodavcu da je njegova cena ozbiljna polazna tačka, a od nje se onda cenkate. Karas zato kupcima savetuje da na traženu cenu ne odgovaraju brzom kontraponudom.
Umesto broja može pitanje: koja je vaša najbolja cena? U ogledu koji je 2023. objavio časopis Negotiation Journal, 227 parova kupaca i prodavaca pregovaralo je o mobilnom telefonu preko četa. Kad je kupac postavio to pitanje, prva ponuda prodavca bila je niža nego kad ga nije postavio. Autori efekat zovu „usidrenom laži“: prodavci nisu otkrivali svoju pravu donju granicu, ali je broj koji su rekli ipak pao ka njoj.
Dve stvari iz istog ogleda su važne za kupca. Konačni ishodi posle pitanja bili su slični kao kad kupac sam prvi da ponudu, pa je pitanje dobar izlaz kad ne znaš koji broj da kažeš. Odnos između strana nije bio narušen. Efekat je, međutim, slabio kad je kataloška cena bila poznata: što manje prodavac zna o tome šta kupac zna, pitanje radi bolje.
Potezi iz prakse: trzaj, tišina, razlaganje cene
Ovi potezi dolaze iz knjiga praktičara, ne iz ogleda. Korisni su kao iskustvo ljudi koji su vodili mnogo pregovora, i tako ih treba čitati.
Rodžer Doson u knjizi „Secrets of Power Negotiating“ opisuje početne poteze kupca. Trzaj (flinch) je vidljiva reakcija na cenu, pre ijedne reči: prodavac koji je ne vidi pretpostavlja da je broj prošao. Nevoljni kupac ne pokazuje oduševljenje ni kad mu se stvar sviđa, jer oduševljenje sužava prostor za cenkanje. Treći potez Doson zove stega: saslušaš ponudu, kažeš „moraćete bolje od toga“ i ćutiš. Tišina posle te rečenice tera drugu stranu da sama popuni prazninu, često novim ustupkom.
Karas dodaje dva poteza za kraj razgovora. Kupac treba da traži razlaganje cene: ukupan iznos se brani lako, a svaka stavka posebno (oprema, servis, transport, papiri) otvara novo mesto za razgovor. I treba da proveri ovlašćenje: ima li sagovornik pravo da se obaveže na ono što tražiš. Ako nema, svaki tvoj ustupak je stvaran, a njegovi su samo obećanja koja „mora da proveri“.
Ovo je ista logika koju prodavac primenjuje sa svoje strane. U tabeli su potezi iz oba dela serije, jedan naspram drugog:
| Trenutak | Prodavac (prvi deo) | Kupac (ovaj tekst) |
|---|---|---|
| Pre razgovora | cilj i alternativa | druga ponuda (plan B) |
| Prvi broj | daje ga prvi | daje ga prvi ili pita za najbolju cenu |
| Sidro | precizan broj | neutrališe ga mišlju o njegovoj najnižoj ceni |
| Obrazloženje | jedan razlog | traži razlaganje cene |
| Kraj | sažme dogovor | ne pristaje odmah |
Zašto ne pristaješ odmah ni na dobru ponudu
Zato što brzo prihvaćena ponuda ostavlja drugu stranu nezadovoljnom, čak i kad je dobro prošla. Kratko cenkanje čuva i dogovor i odnos.
Galinski, Sajden, Kim i Medvek su 2002. izmerili šta se dešava kad ti prvu ponudu odmah prihvate. U dva ogleda sa scenarijima (jedan je bio kupovina tepiha) i jednoj simulaciji pregovora, oni čija je prva ponuda odmah prihvaćena bili su manje zadovoljni od onih koji su se cenkali, iako su prošli jednako dobro ili bolje. Razlog je kontračinjenično razmišljanje: u glavi ponavljaju koliko su još mogli da traže. U sledećim pregovorima takvi ljudi su se više pripremali, ali su ređe davali prvu ponudu.
Za kupca to znači da odmah rečeno „može“ nije poklon prodavcu. Prodavac koji se oseća prevarenim od sopstvene cene teže popušta u sitnicama koje dolaze posle, od opreme do roka primopredaje. Malo cenkanja, i kad je cena dobra, daje mu osećaj da je dobio najviše što je mogao.
Gde ovi potezi prestaju da rade
Kod svakog poteza postoji granica, i kupac koji je zna ređe se iznenadi.
- Veličina efekta posedovanja zavisi od postupka. Čarls Plot i Ketrin Zajler su 2005. pokazali da se razlika između cene vlasnika i kupca u ogledima sa šoljama gubi kad ispitanici dobro razumeju postupak. Efekat postoji, ali dupla cena iz 1990. nije zakon prirode.
- Pitanje o najboljoj ceni slabi uz javnu cenu. Kad obe strane znaju katalošku cenu, prodavac ima manje prostora za „usidrenu laž“.
- Praktičari nisu ogledi. Trzaj, stega, razlaganje cene i ovlašćenje su saveti iz knjiga Dosona i Karasa. Niko ih nije merio kao prvu ponudu ili sidro, pa rade više ili manje zavisno od sagovornika.
- Odnos posle kupovine. Kod majstora, zakupodavca ili firme sa kojom nastavljaš saradnju, preoštro obaranje cene vraća se kasnije kroz kvalitet i volju druge strane.
- Laboratorija. Ogledi su uglavnom simulacije sa studentima, sa malim iznosima. Kod stana su ulozi veći, a i emocije.
Šta ovo znači kad kupuješ
Najveći deo posla kupca je u glavi, pre i posle prvog broja. Kupac koji zna zašto je cena previsoka ne doživljava je kao uvredu, a kupac koji ima svoju meru ne cenka se od tuđe.
Redom kojim se razgovor dešava, potezi kupca izgledaju ovako:
Potezi kupca
Pre razgovora
- druga ponuda (plan B)
- znaj da prodavac veruje u svoju cenu
Prvi broj
- daj ga ti, ako možeš
- ili pitaj za najbolju cenu
Posle njegove cene
- misli o njegovoj najnižoj ceni
- bez brze kontraponude
- trzaj, pa tišina
Pre potpisa
- razlaganje cene
- proveri ovlašćenje
- ne pristaj odmah
Kad sledeći put pročitaš cenu u oglasu, korisno je da je pročitaš dvaput. Prvi put kao broj koji je prodavac napisao, drugi put kao broj čoveka kome je ta stvar njegova. Između ta dva čitanja je prostor za pregovor.
Česta pitanja
Kako oboriti cenu stana ili polovnog automobila?
Kreni od toga da prodavac stvarno veruje u cenu iz oglasa, jer je stvar njegova. Pre razgovora nađi drugu ponudu, pa ako možeš prvi reci broj. Ako je cena već rečena, ne odgovaraj brzom kontraponudom: pitaj koja je najbolja cena, traži razlaganje cene i proveri da li sagovornik sme da se obaveže. Ovo su mehanizmi iz istraživanja, ne garancija popusta.
Šta je efekat posedovanja?
Efekat posedovanja je sklonost da stvari koju imamo pripišemo veću vrednost nego istoj stvari koju nemamo. U eksperimentu Kanemana, Kneča i Talera iz 1990. studenti kojima su nasumično podeljene šolje nisu hteli da ih prodaju ispod 5,25 dolara, a oni bez šolje nisu davali više od 2,25 do 2,75 dolara. Autori su razliku pripisali averziji prema gubitku.
Da li je pristojno pitati prodavca koja je najbolja cena?
U ogledu objavljenom 2023. u časopisu Negotiation Journal pitanje o najboljoj ceni nije pokvarilo odnos između kupca i prodavca, a prodavčeva prva ponuda posle pitanja bila je niža nego bez njega. Prodavci uglavnom nisu otkrivali svoju pravu donju granicu, ali su otvarali niže.
Treba li odmah prihvatiti dobru ponudu?
Istraživanje Galinskog i saradnika iz 2002. pokazalo je da su pregovarači čija je prva ponuda odmah prihvaćena bili manje zadovoljni, iako su prošli jednako dobro ili bolje. Kratko cenkanje pre pristanka ostavlja drugu stranu sa osećajem da je dobila najviše što je mogla.
Pogledaj karusel na Instagramu: Pregovori, deo 2: strana kupca →
Izvori
- Experimental Tests of the Endowment Effect and the Coase Theorem, Journal of Political Economy 98(6), 1325–1348 (Kahneman, Knetsch, Thaler)šolje iz univerzitetske prodavnice; medijana prodavaca 5,25 $, kupaca 2,25–2,75 $
- The Willingness to Pay–Willingness to Accept Gap, the Endowment Effect, Subject Misconceptions, and Experimental Procedures for Eliciting Valuations, American Economic Review 95(3), 530–545 (Plott, Zeiler)uz izmenjen postupak razlika između vlasnika i kupaca se gubi; veličina efekta zavisi od postupka
- First offers as anchors: The role of perspective-taking and negotiator focus, Journal of Personality and Social Psychology 81(4), 657–669 (Galinsky, Mussweiler)prednost prve ponude za kupca i prodavca; fokus na alternativu, najnižu cenu druge strane ili sopstveni cilj poništio je uticaj sidra
- What is your Best Price? An Experimental Study of an Alternative Negotiation Opening, Negotiation Journal 39(2), 175–206 (Lipp i sar.), preko prikaza u Indiana Lawyer, april 2023.227 parova kupac–prodavac, kupovina mobilnog telefona preko četa; niža prva ponuda prodavca, ishod kao kad kupac prvi da ponudu, odnos nije narušen, slabije uz poznatu katalošku cenu; originalni rad nije otvoren
- The Dissatisfaction of Having Your First Offer Accepted: The Role of Counterfactual Thinking in Negotiations, Personality and Social Psychology Bulletin 28(2), 271–283 (Galinsky, Seiden, Kim, Medvec)dva ogleda sa scenarijima i jedna simulacija; manje zadovoljstva uz jednak ili bolji ishod
- Give and Take: The Complete Guide to Negotiating Strategies and Tactics, HarperBusiness (Chester L. Karrass)savet iz prakse, bez ogleda: plan B, brze kontraponude, razlaganje troškova, ovlašćenje sagovornika
- Secrets of Power Negotiating, Career Press (Roger Dawson)savet iz prakse, bez ogleda: trzaj, nevoljni kupac, stega („moraćete bolje od toga“)
Informativno, nije finansijski savet.

