Nivo 1 · Početnik · Serija Sanjos
Kviz o novcu za početnike: cene, berza i pregovaranje
Ovo je kviz o novcu za početnike, iz serije Sanjos: za one koji prate teme o novcu, a do sada nisu računali ništa o cenama, berzi ili pregovorima. Predznanje ne treba, samo kalkulator na telefonu.
Kviz ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri kratka računa i dva otvorena zadatka. Pitanja kreću od svakodnevnih situacija: zašto ti flaša od 15.000 dinara na splavu ne smeta, a 5.000 u marketu bi te razbesnelo, šta znači kad firma izlazi na berzu, da li su 2 biliona isto što i američki 2 billion i ko u pregovoru treba prvi da kaže cenu. Usput ćeš sresti pojmove kao što su referentna cena i efekat posedovanja, uvek objašnjene na primeru.
Kako radi: biraš odgovor, potvrđuješ ga, pa tek onda vidiš objašnjenje, i kad pogodiš i kad promašiš. Kod računa dobijaš nagoveštaj i rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima, a onda ih porediš sa uzornim odgovorom i sam označavaš koje si ključne tačke pokrio.
Za ceo kviz treba oko deset minuta. Na kraju tvoj rezultat postaje akcija na grafikonu: što više bodova, to viša zelena linija, sve do rasta od 25%. Uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu i karuselu iz kog potiče.
Pitanja su nastala iz četiri teksta Sveta Finansija: o referentnoj ceni, o izlasku Anthropic-a na berzu i o pregovaranju sa strane prodavca i sa strane kupca.
- 8 pitanja sa ponuđenim odgovorima
- 3 računska zadatka
- 2 otvorena zadatka
-
Za flašu vode u dobrom restoranu bez pogovora platiš deset evra, a u prodavnici bi te za istu flašu naljutilo i 400 dinara. Kako se zove cena koju za neku stvar na određenom mestu očekuješ i smatraš poštenom, pa sa njom porediš svaki cenovnik?
Tačan odgovor: Referentna cena
Referentna cena je mera koju nosiš u glavi za određeno mesto: u restoranu je visoka, u prodavnici niska, pa ista cifra na jednom mestu deluje normalno, a na drugom kao pljačka. Pojam je u ekonomiju uveo Ričard Taler 1985. Rezervaciona cena je granica u pregovoru, najniža cena koju prodavac prihvata ili najviša koju kupac daje. Nabavna cena je ono što je trgovac sam platio robu.
-
Umetnik Benksi je 2013. u njujorškom Central parku postavio tezgu sa originalnim potpisanim slikama po 60 dolara komad, i za ceo dan zaradio 420 dolara. Dve slike sa te tezge prodate su 2014. na aukciji u Londonu za 125.000 funti. Šta se između ta dva trenutka promenilo?
Tačan odgovor: Mesto prodaje i poverenje kupaca da su slike prave
Slike su iste. Na tezgi u parku, iza koje je sedeo stariji prodavac, prolaznici nisu očekivali umetninu, a deo njih verovatno nije ni verovao da su slike prave. Na aukciji su sala, katalog i ime kuće postavili sasvim drugu meru. Inflacija za godinu dana ne objašnjava razliku od više stotina puta. Ovo nije čist ogled, jer se uz mesto menjalo i poverenje, ali dobro pokazuje koliko okolina utiče na cenu.
-
Firma koja je do sada pripadala osnivačima i investitorima prvi put nudi svoje akcije svima, na berzi. Kako se zove taj događaj?
Tačan odgovor: Prva javna ponuda (IPO)
Prva javna ponuda, na engleskom initial public offering ili IPO, trenutak je kad akcije firme prvi put postanu dostupne svima. Ko kupi akciju postaje suvlasnik i dobija pravo na deo onoga što će firma zaraditi od tog dana. Konvertibilno finansiranje je novac koji investitori daju firmi uz pravo da ga kasnije pretvore u akcije, i dešava se pre berze, među malim brojem ulagača. Dividenda je isplata dela dobiti akcionarima, a otkup sopstvenih akcija obično radi firma koja je već na berzi.
-
U američkoj vesti piše da firma traži procenu od 2 trillion dollars. Kako taj iznos glasi na srpskom?
Tačan odgovor: 2 biliona dolara, odnosno 2.000 milijardi
Kod nas je bilion hiljadu milijardi, a američki billion je naša milijarda. Američki trillion je zato naš bilion: 2 trillion su 2 biliona, odnosno 2.000 milijardi dolara. Naš trilion je milion biliona, neuporedivo veći broj. Kad u prevedenoj vesti piše „2 milijarde“, greška je hiljadu puta.
-
Prodaješ polovan auto i kupac je došao da ga pogleda. Ni ti ni on još niste rekli cenu. Šta ogledi o pregovaranju kažu o tome ko treba prvi da kaže broj?
Tačan odgovor: Ti, jer prvi broj postaje mera sa kojom kupac poredi sve ostalo
U ogledima Adama Galinskog i Tomasa Musvajlera iz 2001. bolje je prošla strana koja je prva rekla broj, bez obzira na to da li je prodavala ili kupovala. Prvi broj postaje sidro: kupac počinje da traži razloge zbog kojih bi ta cena mogla biti opravdana. Savet da sačekaš drugu stranu potiče iz prakse, ne iz ogleda. Važi za pregovor o jednoj ceni; kad je na stolu mnogo tema odjednom, prednost prvog broja slabi.
-
Prodaješ auto. Ako se sa ovim kupcem ne dogovoriš, imaš drugog kupca koji je ozbiljno ponudio 9.000 evra. Kako se u pregovaranju zove ta opcija?
Tačan odgovor: Najbolja alternativa dogovoru (BATNA)
BATNA je ono što ćeš uraditi ako se sa ovim kupcem ne dogovoriš: drugi kupac, novi oglas ili zadržavanje stvari. Izraz su uveli Rodžer Fišer, Vilijam Juri i Brus Paton. Ciljna cena je ono što bi želeo da dobiješ, a sidro je prvi broj izgovoren u pregovoru. Što je alternativa bolja, to lakše držiš svoju cenu, pod uslovom da je dobro poznaješ: viša ponuda koja se plaća za šest meseci vredi manje nego što izgleda.
-
Studentima su nasumično podeljene šolje iz univerzitetske prodavnice. Vlasnici nisu hteli da ih prodaju ispod 5,25 dolara, a kolege bez šolje nisu davale više od 2,25 do 2,75 dolara. Kako se zove ova pojava?
Tačan odgovor: Efekat posedovanja
Efekat posedovanja je sklonost da stvari koju imamo pripišemo veću vrednost nego istoj stvari koju nemamo. Ogled su 1990. objavili Danijel Kaneman, Džek Kneč i Ričard Taler, a razliku su pripisali averziji prema gubitku: rastanak sa šoljom boli više nego što radost kupovine prija. Šolje su podeljene slučajno, pa razlika ne može da dolazi od ukusa vlasnika. Sidrenje bi postojalo da je neko prvo izgovorio broj.
-
Kupcu ponudiš svoj stari bicikl za 300 evra, a on odmah kaže: „Može.“ Šta istraživanje iz 2002. kaže o tome kako se ljudi osećaju kad im prvu ponudu odmah prihvate?
Tačan odgovor: Manje su zadovoljni, iako su prošli jednako dobro ili bolje
Adam Galinski i saradnici su pokazali da su ljudi čija je prva ponuda odmah prihvaćena bili manje zadovoljni od onih koji su se cenkali, iako su prošli jednako dobro ili bolje. U glavi ponavljaju koliko su još mogli da traže. Za kupca to znači da malo cenkanja, i kad je cena dobra, ostavlja prodavcu osećaj da je dobio najviše što je mogao. Takav prodavac lakše popušta u sitnicama koje dolaze posle.
-
U separeu na splavu flaša votke Absolut od 0,7 litara košta 15.000 dinara. Ista flaša u marketu košta 1.729 dinara. Koliko puta je flaša u separeu skuplja? Zaokruži na jednu decimalu.
Nagoveštaj: Podeli veću cenu manjom.
Tačan rezultat: 8,7 puta
Rešenje korak po korak
- Koliko puta je nešto skuplje = skuplja cena ÷ jeftinija cena.
- 15.000 ÷ 1.729 = 8,676
- Zaokruženo na jednu decimalu: 8,7.
- Rezultat: flaša u separeu je oko 8,7 puta skuplja.
Na splavu ne plaćaš samo votku: plaćaš sto, uslugu, muziku i veče sa društvom, pa je deo razlike stvaran trošak mesta. Drugi deo je referentna cena. Kad sediš u separeu, mera u tvojoj glavi je već visoka, pa ti skoro devetostruka cena ne smeta, a u marketu ne bi prihvatio ni trostruku.
-
Prema procureloj verziji prospekta, Anthropic je 2024. imao prihod od 386 miliona dolara, a 2025. od 4,6 milijardi dolara. Koliko puta je prihod porastao? Zaokruži na ceo broj.
Nagoveštaj: Prvo pretvori oba iznosa u istu jedinicu: 4,6 milijardi je 4.600 miliona.
Tačan rezultat: 12 puta
Rešenje korak po korak
- 4,6 milijardi dolara = 4.600 miliona dolara.
- 4.600 ÷ 386 = 11,92
- Zaokruženo na ceo broj: 12.
- Rezultat: prihod je porastao oko 12 puta.
Ista firma je 2025. imala neto gubitak od oko 42 milijarde dolara. Oba podatka su tačna u isto vreme: prihod raste brzo, a troškovi i računovodstvene stavke još brže. Ovakva firma ne može da se oceni ni samo po gubitku ni samo po rastu prihoda.
-
U ogledu sa šoljama vlasnici su tražili najmanje 5,25 dolara, a kupci su davali najviše oko 2,50 dolara (sredina raspona od 2,25 do 2,75). Za koliko procenata je cena vlasnika bila viša od cene kupca? Zaokruži na ceo broj.
Nagoveštaj: Razliku dve cene podeli cenom kupca, pa pomnoži sa 100.
Tačan rezultat: 110%
Rešenje korak po korak
- Razlika = 5,25 − 2,50 = 2,75 dolara.
- 2,75 ÷ 2,50 = 1,10
- 1,10 × 100 = 110
- Rezultat: cena vlasnika bila je oko 110% viša, više nego duplo.
Šolja je ista, a podeljena je nasumično, pa razlika dolazi samo od toga ko je drži. Zbog toga cena u oglasu za auto ili stan uglavnom nije blef: prodavac stvarno veruje u svoj broj. Kasniji ogledi pokazali su da veličina ove razlike zavisi od toga kako se meri, pa „duplo više“ nije pravilo za svaku kupovinu.
-
Prodaješ domaće slatko od višanja na pijaci, po 600 dinara za teglu, i kupci se često cenkaju. Drugarica ti predlaže da isto slatko prodaješ preko lepo uređenog profila, sa fotografijama, opisom recepta i jasnim cenovnikom, po 900 dinara. U tri do pet rečenica objasni zašto bi kupci tu cenu mogli da prihvate lakše nego 600 dinara na pijaci, i gde ta ideja prestaje da važi.
Uzoran odgovor
Kupci cenu ne porede samo sa tim koliko im slatko vredi, već i sa referentnom cenom, onim što smatraju normalnim za mesto na kom kupuju. Na pijaci je ta mera niska, jer pored tvoje tezge stoje druge tegle i cene od prošle nedelje. Uređen profil, fotografije i jasan cenovnik kupac vidi pre nego što pročita cifru, i oni podižu meru, pa mu 900 dinara može delovati normalno. Ričard Taler je isto opisao na primeru otmenog šanka u trošnoj prodavnici. Ideja ima granicu: slatko mora da bude dobro, a deo kupaca će cenu ipak uporediti sa pijacom.
Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.
-
Gledaš polovan auto. Prodavac traži 9.500 evra i kaže da je to poštena cena, iako slični oglasi stoje oko 8.500. U tri do pet rečenica objasni zašto prodavac verovatno iskreno veruje u svoju cenu i šta to znači za tebe kao kupca.
Uzoran odgovor
Prodavac verovatno ne blefira. Auto je njegov, a ljudi stvar koju imaju vrednuju više od iste stvari koju nemaju; to je efekat posedovanja, a u ogledu sa šoljama vlasnici su tražili oko duplo više nego što su kupci davali. Prodaja mu izgleda kao gubitak, a gubitak boli više nego što jednak dobitak prija. Za kupca to znači da cena iz oglasa nije podatak o vrednosti auta, ali ni dokaz prevare, pa nema razloga za svađu. Korisnije je da imaš svoju meru, na primer slične oglase oko 8.500 evra, i da razgovor vodiš od nje.
Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.
Rezultat
Tvoja akcija
- Akcija se još nije pomerila. Svaka akcija počinje ovde, a objašnjenja ispod pitanja su najkraći put do prvog rasta.
- Akcija je krenula, polako. Pročitaj objašnjenja kod promašenih pitanja i tekstove na koje vode, pa probaj ponovo za nekoliko dana.
- Solidan početak, akcija je u plusu. Pojmove prepoznaješ, a računi i primena na novu situaciju su mesto gde ima još prostora.
- Lep rast. Razumeš zašto ista stvar košta različito i ko u pregovoru postavlja meru. Srednji nivo te čeka sa novim slučajevima.
- Akcija je blizu vrha. Početni nivo ti je lak, pa je srednji nivo serije Sanjos pravi sledeći korak.
- Puni rast od 25%. Početni nivo je savladan, a srednji te čeka.
Gde da ponoviš
Informativno, nije investicioni savet.
- Anthropic IPO: kako firma u minusu od 42 milijarde traži 2 biliona · karusel „Anthropic: minus od 42 milijarde, procena od 2 biliona“
- Referentna cena: zašto ti 15.000 dinara na splavu ne smeta · karusel „Ista stvar, druga soba, druga cena“
- Tehnike pregovaranja za prodavce: zašto prvi broj odlučuje · karusel „Pregovori, deo 1: strana prodavca“
- Kako oboriti cenu kad prodavac iskreno veruje u svoju · karusel „Pregovori, deo 2: strana kupca“