Nivo 2 · Srednji · Serija Sanjos
Test pregovaranja i psihologije cena: srednji nivo
Ovo je test pregovaranja i psihologije cena za srednji nivo, iz serije Sanjos. Namenjen je onima koji znaju osnovne pojmove i žele da ih primene: šta da kažeš kad prodavac izgovori cenu, zašto precizan broj prolazi bolje od okruglog i kako da pročitaš vest o firmi u gubitku.
Test ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri računa i dva otvorena zadatka. Pitanja pokrivaju efekat sidrenja, pitanje „koja je vaša najbolja cena“, mentalno računovodstvo, ogled sa vinom i cenom na etiketi, računovodstveni i operativni gubitak i prilagođenu dobit. Računi traže procente: koliki deo gubitka je stvaran odliv novca, za koliko je pivo iz hotela skuplje i koliko košta obrazloženje uz ponudu.
Kako radi: biraš odgovor, potvrđuješ ga, pa tek onda vidiš objašnjenje. Kod računa dobijaš nagoveštaj i rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima, porediš ih sa uzornim odgovorom i sam označavaš ključne tačke koje si pokrio.
Za test treba oko dvanaest minuta. Na kraju rezultat postaje akcija na grafikonu, sa rastom do 25%, a uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu i karuselu iz kog potiče.
Pitanja su nastala iz tekstova Sveta Finansija o referentnoj ceni, o izlasku Anthropic-a na berzu i o pregovaranju sa obe strane stola.
- 8 pitanja sa ponuđenim odgovorima
- 3 računska zadatka
- 2 otvorena zadatka
-
Firma je od investitora dobila novac kroz konvertibilno finansiranje: duguje im akcije, a ta obaveza se po računovodstvenim pravilima vodi po fer vrednosti. Tokom godine procena firme se udvostruči. Šta se zbog toga dešava u njenom bilansu uspeha?
Tačan odgovor: Upisuje se trošak, iako novac nije izašao iz firme
Kad procena firme poraste, poraste i vrednost akcija koje ona duguje investitorima. Rast te obaveze upisuje se kao trošak, pa neto gubitak raste baš kad firmi ide dobro. Kod Anthropic-a je oko 34 od 42 milijarde dolara gubitka za 2025. bilo ovakvo knjiženje. Novac se ne pomera, jer se obaveza izmiruje akcijama. Kod investitora se isti događaj upisuje kao dobit.
-
U izveštaju piše da je firma u jednom kvartalu prvi put imala „prilagođenu operativnu dobit“. Koji trošak ovakve prilagođene mere najčešće izostavljaju?
Tačan odgovor: Troškove akcija koje firma daje zaposlenima
Prilagođene mere obično izostavljaju troškove akcija za zaposlene, jer ih firma ne plaća gotovinom. Ta stavka ume da bude ogromna: Uber je u kvartalu izlaska na berzu 2019. prijavio gubitak od 5,2 milijarde dolara, a bez akcija za zaposlene bio bi oko 1,3 milijarde. Akcije nisu besplatne, jer smanjuju udeo ostalih vlasnika. Kad vidiš reč „prilagođena“, vredi pogledati šta je izostavljeno.
-
Za rođendan dobiješ 10.000 dinara na poklon i bez razmišljanja ih potrošiš na jedan izlazak. Isti iznos od plate čuvaš za račune i ne bi ga dao na jednu noć. Kako se zove ova navika?
Tačan odgovor: Mentalno računovodstvo
Mentalno računovodstvo je izraz Ričarda Talera za naviku da novac delimo u odvojene račune u glavi: za račune, za izlaske, za odmor. Dinar je svuda isti, ali ga iz različitih računa trošimo različito. Referentna cena potiče iz istog Talerovog rada iz 1985, ali opisuje meru sa kojom poredimo cenu. Sidrenje je povlačenje procene ka prvom broju koji vidimo.
-
U ogledu na Kalifornijskom tehnološkom institutu ljudi su isto vino probali dva puta: jednom predstavljeno kao vino od 5 dolara, drugi put kao vino od 45 dolara. Šta je ogled pokazao?
Tačan odgovor: Skuplje su ocenili kao prijatnije, a i snimak mozga je pokazao jači doživljaj
Hilke Plasman i saradnici su 2008. pokazali da cena menja sam doživljaj: vino sa višom cenom ocenjeno je kao prijatnije, a deo mozga povezan sa doživljajem prijatnosti bio je aktivniji. Vino je bilo isto, a kad su ga probali bez cena, razlike nije bilo. Ogled je imao samo dvadeset ispitanika, pa je snažan nagoveštaj, ne konačan dokaz.
-
Stan je već oglašen, a kupac sedi preko puta tebe i pita koliko tražiš. Prema istraživanjima, kakav broj je bolji za otvaranje u tom trenutku?
Tačan odgovor: Precizan, na primer 148.700 evra, jer deluje kao računica
Precizan broj deluje kao da iza njega stoji računica, pa kupac odgovara blažom kontraponudom; to su 2013. pokazali Malija Mejson i saradnici. Okrugla cena ima prednost ranije, u oglasu: u studiji iz 2018. 81,6% ljudi radije je počelo razgovor sa prodavcem okrugle cene. Redosled je dakle okrugla cena dok privlačiš kupce, precizna kad je kupac za stolom.
-
Prodavac na početku razgovora kaže visoku cenu za auto. Kupac misli da je cena previsoka, a ipak na kraju plati više nego što je planirao. Šta istraživanja navode kao glavni razlog?
Tačan odgovor: Kupac u sebi traži razloge koji bi tu cenu opravdali, i oni ostaju sa njim
Psiholozi Tomas Musvajler i Fric Štrak to zovu selektivna dostupnost: kad čuješ broj, um prvo proverava da li je tačan, i to radi tražeći dokaze u njegovu korist. Kupcu kome je pokazana visoka cena auta lakše padaju na pamet oprema, pouzdanost i mala kilometraža. Od tih misli kasnije pravi kontraponudu. Strah da će auto otići drugom postoji, ali ne zavisi od visine prvog broja.
-
Prodavac je već rekao cenu i ona je postala sidro. Šta su Galinski i Musvajler 2001. našli da poništava uticaj takvog sidra na kupca?
Tačan odgovor: Misao o najnižoj ceni koju bi prodavac prihvatio ili o svom cilju
Kad su primaoci ponude pre kontraponude mislili o alternativama druge strane, o najnižoj ceni koju bi ona prihvatila ili o sopstvenom cilju, prednost onoga ko je otvorio se izgubila. Prodavčev broj prestaje da bude mera tek kad u glavi postaviš drugu. Brza kontraponuda radi suprotno, jer prodavcu kaže da je njegova cena ozbiljna polazna tačka. Ćutanje je savet iz prakse, ogledom nije provereno.
-
Kupuješ telefon preko oglasa i prodavca prvo pitaš: „Koja je vaša najbolja cena?“ Šta je pokazao ogled sa 227 parova kupaca i prodavaca, objavljen 2023?
Tačan odgovor: Prva ponuda prodavca bila je niža, a odnos između strana nije narušen
Kad je kupac postavio to pitanje, prva ponuda prodavca bila je niža nego bez njega, a konačni ishodi bili su slični kao kad kupac sam prvi da ponudu. Prodavci nisu otkrivali pravu donju granicu: autori to zovu „usidrenom laži“, jer je izgovoreni broj ipak pao ka njoj. Odnos nije bio narušen. Efekat je slabio kad je kataloška cena bila poznata. Ogled je objavio časopis Negotiation Journal.
-
Firma je u jednoj godini imala neto gubitak od 42 milijarde dolara. Od toga je 34 milijarde računovodstveni trošak bez odliva novca, a ostatak je operativni gubitak, novac koji je stvarno potrošen. Koliki procenat neto gubitka je stvarno izašao iz firme? Zaokruži na ceo broj.
Nagoveštaj: Prvo izračunaj operativni gubitak: 42 − 34.
Tačan rezultat: 19%
Rešenje korak po korak
- Operativni gubitak = 42 − 34 = 8 milijardi dolara.
- Udeo = 8 ÷ 42 × 100 = 19,05
- Zaokruženo na ceo broj: 19.
- Rezultat: oko 19% gubitka je stvaran odliv novca.
Ovo su zaokružene brojke Anthropic-a za 2025. iz procurele verzije prospekta. Oko četiri petine minusa je knjiženje. Ostatak, oko 8 milijardi, najvećim delom je otišao na računarsku snagu na kojoj radi proizvod. Kad čitaš vest o gubitku, prvo pitanje je koliko je novca stvarno izašlo.
-
U ogledu Ričarda Talera iz 1985. ljudi su za isto pivo, koje piju na istoj plaži, bili spremni da daju 2,65 dolara ako ga prijatelj kupi u luksuznom hotelu, a 1,50 dolara ako ga kupi u trošnoj prodavnici. Za koliko procenata je cena za pivo iz hotela viša? Zaokruži na ceo broj.
Nagoveštaj: Razliku dve cene podeli cenom iz prodavnice, pa pomnoži sa 100.
Tačan rezultat: 77%
Rešenje korak po korak
- Razlika = 2,65 − 1,50 = 1,15 dolara.
- 1,15 ÷ 1,50 = 0,7667
- 0,7667 × 100 = 76,67, zaokruženo 77.
- Rezultat: oko 77% više.
Pivo je isto, a ispitanik u hotel i ne ulazi. Taler razliku objašnjava transakcionom korisnošću, osećajem dobrog ili lošeg posla koji nastaje kad cenu uporediš sa onom koju za to mesto smatraš normalnom. Ispitanici su rekli koliko bi dali, ništa nisu kupili, pa iznose treba čitati kao smer, ne kao izmerene cene.
-
U ogledu sa Univerziteta u Tel Avivu ista prva ponuda poslata je u dve verzije. Bez obrazloženja, prosečna kontraponuda druge strane bila je 131.100 dolara, a uz jednostrano obrazloženje 116.947 dolara. Za koliko procenata je kontraponuda bila niža kad je ponuda imala obrazloženje? Zaokruži na jednu decimalu.
Nagoveštaj: Razliku dve kontraponude podeli kontraponudom bez obrazloženja, pa pomnoži sa 100.
Tačan rezultat: 10,8%
Rešenje korak po korak
- Razlika = 131.100 − 116.947 = 14.153 dolara.
- 14.153 ÷ 131.100 = 0,10796
- 0,10796 × 100 = 10,796, zaokruženo 10,8.
- Rezultat: kontraponuda je bila oko 10,8% niža.
Za onoga ko je dao prvu ponudu, niža kontraponuda je lošija vest. Razlozi su terali drugu stranu da traži protivrazloge: kontraargumente je pisalo 94,7% primalaca obrazložene ponude i 60% ostalih. Prodavcu se više isplati kratko obrazloženje nego cela lista razloga.
-
Komšija pročita naslov „Firma X prijavila rekordan gubitak od 10 milijardi evra“ i hoće odmah da proda njene akcije. U tri do pet rečenica objasni koja pitanja vredi postaviti pre takvog zaključka.
Uzoran odgovor
Prvo pitanje je koliko je novca stvarno izašlo iz firme, jer deo gubitka mogu biti računovodstvene stavke, kao preračunavanje obaveza ili akcije za zaposlene, koje ne troše gotovinu. Drugo je šta je trošak kupio: infrastrukturu na kojoj firma zarađuje ili obaveze koje prihod ne pokriva. Treće je da li prihod raste brže od troškova, iz kvartala u kvartal. Na kraju, cena akcije je procena budućih zarada, pa je važno i koliko se za tu budućnost već plaća. Broj iz naslova ne odgovara ni na jedno od ovih pitanja.
Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.
-
Majstor ti za renoviranje kupatila traži 4.000 evra ukupno i kaže da je to njegova cena. Radiće kod tebe mesec dana, a možda ga zoveš i za kuhinju. U tri do pet rečenica opiši kako bi kao kupac vodio razgovor dalje i zašto.
Uzoran odgovor
Ne bih odmah odgovorio svojim brojem, jer brza kontraponuda kaže majstoru da je 4.000 evra ozbiljna polazna tačka. Prvo bih pitao koja je njegova najbolja cena, i tražio da cenu razloži na rad, materijal i odvoz šuta, jer se svaka stavka brani teže od ukupnog iznosa. U glavi bih držao svoju meru: ponudu drugog majstora i to koliko bi on mogao da prihvati. Ne bih obarao cenu preoštro, jer saradnja traje mesec dana, a majstor koji oseti da je izgubio kasnije štedi na kvalitetu i volji.
Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.
Rezultat
Tvoja akcija
- Akcija se nije pomerila. Na srednjem nivou to se dešava i onima koji pojmove znaju napamet, a ovde ih treba primeniti. Objašnjenja su dobro mesto za početak.
- Akcija je krenula. Vrati se na tekstove uz promašena pitanja, pa probaj ponovo; početni nivo serije Sanjos je dobra priprema.
- Akcija je u plusu. Mehanizme razumeš, a sitnice, kao razlika između gubitka na papiru i stvarnog odliva novca, još čekaju.
- Lep rast. Znaš šta se dešava u glavi druge strane kad čuje prvi broj. Napredni nivo dodaje račune u više koraka.
- Akcija je blizu vrha. Srednji nivo ti je lak, pa je napredni pravi sledeći izazov.
- Puni rast od 25%. Srednji nivo je savladan, a napredni te čeka.
Gde da ponoviš
Informativno, nije investicioni savet.
- Anthropic IPO: kako firma u minusu od 42 milijarde traži 2 biliona · karusel „Anthropic: minus od 42 milijarde, procena od 2 biliona“
- Referentna cena: zašto ti 15.000 dinara na splavu ne smeta · karusel „Ista stvar, druga soba, druga cena“
- Tehnike pregovaranja za prodavce: zašto prvi broj odlučuje · karusel „Pregovori, deo 1: strana prodavca“
- Kako oboriti cenu kad prodavac iskreno veruje u svoju · karusel „Pregovori, deo 2: strana kupca“