Nivo 1 · Početnik · Serija Trica

Kviz o porezima za početnike: akciza, štednja i javni dug

13 pitanja · oko 10 minuta · ukupno 22 poena

Ovo je kviz o porezima i novcu države za početnike, prvi u seriji Trica. Namenjen je onima koji prate vesti o cenama, bankama i budžetu, a do sada nisu računali koliko od toga stiže do njih. Predznanje ne treba, samo kalkulator na telefonu.

Kviz ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri kratka računa i dva otvorena zadatka. Pitanja kreću od svakodnevnih situacija: koji porez se krije u ceni paklice iako ga nema na računu, ko ti vraća štednju kad banci oduzmu dozvolu, po čemu se dug razlikuje od deficita, šta znači „spoljni dug“ i šta je pranje novca. Računaćeš PDV u ceni, osiguran deo štednje i javni dug po stanovniku.

Kako radi: biraš odgovor, potvrđuješ ga, pa tek onda vidiš objašnjenje, i kad pogodiš i kad promašiš. Kod računa dobijaš nagoveštaj i rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima, a onda ih porediš sa uzornim odgovorom i sam označavaš koje si ključne tačke pokrio.

Za ceo kviz treba oko deset minuta. Na kraju tvoj rezultat postaje akcija na grafikonu: što više bodova, to viša zelena linija, sve do rasta od 25 %. Uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu i karuselu iz kog potiče.

Pitanja su nastala iz tekstova Sveta Finansija o akcizi na cigarete, o osiguranju depozita posle Alta banke, o javnom dugu Srbije i o pranju novca kroz nekretnine.

  1. Pitanje 1 od 13 · 1 poen

    Na fiskalnom računu sa trafike za paklicu cigareta piše samo PDV. Koji porez ipak čini najveći deo cene paklice u Srbiji?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Akciza, koja je već uračunata u cenu

    Akciza je poseban porez na duvan, gorivo, alkohol i kafu. Plaća je proizvođač ili uvoznik pre nego što roba stigne u prodavnicu, pa je kupac ne vidi kao stavku na računu. Na prosečnoj paklici od 419,66 dinara akciza je 246,89 dinara, a PDV 69,94. Porez na dobit i porezi na zarade takođe pune budžet, ali nisu deo cene paklice.

  2. Pitanje 2 od 13 · 1 poen

    Jedan deo akcize na cigarete iznosi 108,40 dinara po paklici, isto za paklicu od 300 i za paklicu od 600 dinara. Kako se zove porez koji je isti iznos bez obzira na cenu?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Specifična (fiksna) akciza

    Specifična akciza je fiksan iznos po komadu, litru ili paklici. Proporcionalna akciza je procenat od cene: kod cigareta 33 %, pa raste kad raste cena. Na skupljoj paklici fiksni deo čini manji deo cene, a na jeftinijoj veći. Zakon ne propisuje najnižu cenu paklice, već najmanji iznos akcize.

  3. Pitanje 3 od 13 · 1 poen

    Diler ima milion evra u kešu od droge. Uloži ga u gradnju stambene zgrade, proda stanove, i novac na računu njegove firme sada izgleda kao zarada od posla. Kako se zove ovaj postupak?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Pranje novca

    Pranje novca je postupak kojim se novcu iz kriminala daje izgled zakonitog porekla. Utaja poreza je nešto drugo: novac može biti zarađen pošteno, a skriva se od poreza. Gradnja je pogodna za pranje jer prima gotovinu, cenu kvadrata je teško proveriti, a projekat traje godinama, pa se prljav novac pomeša sa čistim. Uprava za sprečavanje pranja novca nekretnine drži za sektor najvećeg rizika u Srbiji.

  4. Pitanje 4 od 13 · 1 poen

    Narodna banka je oduzela dozvolu za rad jednoj banci. Ko štedišama isplaćuje osigurane depozite?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Agencija za osiguranje depozita, iz fonda

    Isplatu vodi Agencija za osiguranje depozita, preko druge banke koju odredi. Novac je iz fonda koji godinama pune premije svih banaka u Srbiji. Fond se drži na računima kod Narodne banke, pa otud zabuna, ali to nije novac Narodne banke. Budžet dolazi na red tek ako ni fond ni vanredne uplate banaka nisu dovoljni.

  5. Pitanje 5 od 13 · 1 poen

    U istoj banci imaš 40.000 € na štednji i 15.000 € na tekućem računu, i ništa u drugim bankama. Banka ode u stečaj. Koliko ti je osigurano?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: 50.000 €, jer se limit računa po štediši u banci

    Limit od 50.000 € važi po deponentu u jednoj banci: saberu se svi tvoji depoziti u toj banci, tekući, štedni i devizni, sa kamatom. Ostalih 5.000 € postaje potraživanje u stečaju. Da je isti novac bio podeljen u dve banke, svaka bi imala svoj limit i bio bi osiguran ceo.

  6. Pitanje 6 od 13 · 1 poen

    Država je ove godine potrošila 3 milijarde evra više nego što je prikupila od poreza i drugih prihoda. Kako se zove taj manjak u jednoj godini?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Deficit

    Deficit je manjak u jednoj godini. Javni dug je zbir svih obaveza države koje još nisu vraćene, nakupljen kroz mnogo godina. Deficit se pokriva zaduživanjem, pa dopunjuje dug, kao što svaki mesec u minusu povećava stanje na kreditnoj kartici. Garancija je obećanje države da plati tuđ kredit ako dužnik ne plati.

  7. Pitanje 7 od 13 · 1 poen

    Javni dug Srbije se u vestima najčešće navodi kao procenat BDP-a, a ne samo u evrima. Zašto?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Pokazuje koliki je dug u odnosu na ono iz čega se otplaćuje

    BDP je vrednost svega što zemlja proizvede za godinu, a država iz njega kroz poreze otplaćuje dug. Isti kredit je mali za nekoga sa velikom platom, a težak za nekoga sa malom. Iznos u evrima kaže koliki je dug, a procenat BDP-a koliko je težak. BDP se menja svake godine, i to je deo poente: kad raste brže od duga, udeo duga pada.

  8. Pitanje 8 od 13 · 1 poen

    U izveštaju piše da je 72 % javnog duga Srbije „spoljni dug“. Šta to znači?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Da se duguje poveriocima u inostranstvu, najviše kupcima obveznica

    „Spoljni“ kaže gde je poverilac, a ne ko je. Najveći spoljni poverioci su fondovi i banke koji su kupili srpske obveznice. Kineskoj Eksport-import banci Srbija duguje 2,84 milijarde evra, oko 6,8 % duga. Valuta je posebno pitanje: i domaći poverilac može da drži obveznicu u evrima. Garancije za javna preduzeća su indirektne obaveze.

  9. Pitanje 9 od 13 · 2 poena

    Prosečna paklica cigareta košta 419,66 dinara. U toj ceni je PDV po stopi od 20 %, a kad je PDV već uračunat u cenu, njegov iznos je šestina cene. Koliko dinara PDV-a je u prosečnoj paklici? Zaokruži na dve decimale.

    Nagoveštaj: Podeli cenu sa 6.

    Tačan rezultat: 69,94 din

    Rešenje korak po korak

    1. Cena sa PDV-om je 120 % osnovice, pa je PDV 20 od 120, odnosno šestina cene.
    2. 419,66 ÷ 6 = 69,943
    3. Zaokruženo: 69,94 dinara.
    4. Rezultat: u prosečnoj paklici je 69,94 dinara PDV-a.

    PDV se računa na cenu u kojoj je akciza već uračunata. Od ovih 69,94 dinara čak 49,38 je porez na akcizu. Kad bi se PDV računao samo na deo cene koji ostaje proizvođaču i trafici, bio bi oko 20,57 dinara.

  10. Pitanje 10 od 13 · 2 poena

    Štediša ima 72.000 € na štednji u jednoj banci, i ta banka ode u stečaj. Osiguran iznos je 50.000 € po štediši u jednoj banci. Koliko evra njegove štednje nije osigurano?

    Nagoveštaj: Od ukupne štednje oduzmi osiguran iznos.

    Tačan rezultat: 22.000 €

    Rešenje korak po korak

    1. Osiguran deo je 50.000 €.
    2. 72.000 − 50.000 = 22.000
    3. Rezultat: 22.000 € nije osigurano.

    Tih 22.000 € nije izgubljeno odmah: postaje potraživanje u stečaju i naplaćuje se iz imovine banke, po redu koji propisuje zakon. Iskustvo iz ranijih stečajeva u Srbiji je sporo i nepotpuno. Da je štediša drugih 22.000 € držao u drugoj banci, bio bi osiguran ceo iznos.

  11. Pitanje 11 od 13 · 2 poena

    Na kraju septembra 2026. javni dug Srbije bio je 41,97 milijardi evra. Republički zavod za statistiku procenio je da Srbija 1. januara 2026. ima 6.532.019 stanovnika. Koliko evra duga dolazi na jednog stanovnika? Zaokruži na ceo evro.

    Nagoveštaj: 41,97 milijardi je 41.970.000.000. Podeli ga brojem stanovnika.

    Tačan rezultat: 6.425 €

    Rešenje korak po korak

    1. 41,97 milijardi evra = 41.970.000.000 €.
    2. 41.970.000.000 ÷ 6.532.019 = 6.425,3
    3. Zaokruženo na ceo evro: 6.425 €.
    4. Rezultat: oko 6.425 € duga po stanovniku.

    Ovaj broj pokazuje veličinu duga, ali ne stiže kao račun nikome. Dug se vraća decenijama, a glavnica se uglavnom refinansira novim zaduženjem. Ono što građani stvarno plaćaju svake godine su kamate, iz poreza: 2025. oko 1,6 milijardi evra.

  12. Pitanje 12 od 13 · 4 poena

    Posle vesti o banci kojoj je oduzeta dozvola, drug ti kaže: „Svejedno je koja banka propadne, štednju nam opet vraća država, iz naših poreza.“ U tri do pet rečenica objasni odakle se zaista isplaćuje osigurana štednja i kada bi na red došao budžet.

    Uzoran odgovor

    Osiguranu štednju do 50.000 € isplaćuje Agencija za osiguranje depozita, iz fonda koji pune premije koje svaka banka plaća svaka tri meseca. Kad jedna banka padne, njene štediše se isplaćuju iz novca koji su unapred uplaćivale sve banke. Ako fond ne bi bio dovoljan, prvo bi sve banke platile vanrednu premiju. Tek posle toga dolazi budžet ili zajam uz garanciju države. Država je poslednja garancija, a ne prvi platiša.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

  13. Pitanje 13 od 13 · 4 poena

    Jedan komšija kaže: „Dug je rekordan, nikad nismo dugovali više evra.“ Komšinica odgovara: „Dug je najniži od 2013.“ U tri do pet rečenica objasni kako oboje mogu biti u pravu i koja mera više govori o tome koliko je dug težak.

    Uzoran odgovor

    Komšija gleda dug u evrima, a on je stvarno najveći do sada: krajem 2012. oko 17,7 milijardi, a 2026. oko 42 milijarde. Komšinica gleda dug prema BDP-u, a on je pao sa oko dve trećine 2015. na 43,3 %. Oba podatka su tačna jer je BDP u evrima rastao brže od duga. Za težinu duga korisnija je mera prema BDP-u, jer poredi dug sa onim iz čega se otplaćuje. Ni ona sama ne kaže koliko dug košta, za to treba pogledati i kamatu.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

Rezultat

Tvoja akcija

Gde da ponoviš

    Informativno, nije investicioni savet.