Ekonomija

Javni dug Srbije: upola manji od proseka EU, a kamate iste

· 9 min čitanja · Svet Finansija

Zastava Srbije na beloj kamenoj fasadi zgrade sa skulpturama, fotografija sa sajta Ministarstva finansija, gde se vodi javni dug Srbije
Foto: Ministarstvo finansija Republike Srbije

Srbija duguje 43,7 % svog BDP-a, a prosečna zemlja Evropske unije 81,5 %. Za kamate i jedna i druga daju oko 1,9 % BDP-a godišnje. Upola manji dug, a isti račun za kamate.

Javni dug Srbije je posle izbora 25. oktobra 2026. postao jedna od najčešćih tema u komentarima, uz dva straha: „kasa je prazna“ i „sve dugujemo Kini“. Ovaj tekst objašnjava koliki je dug, kome se duguje i zašto je skup, kako ga država zapravo vraća i šta nova vlast može, a šta ne može da promeni.

Koliki je javni dug Srbije 2026. godine

Na kraju septembra 2026. javni dug Srbije je bio 41,97 milijardi evra, odnosno 43,3 % BDP-a (Uprava za javni dug). U dinarima je to 4.931,7 milijardi. Od kraja 2025, kad je bio 39,34 milijarde, dug je za devet meseci porastao za oko 2,6 milijardi evra (Tanjug, prema Ministarstvu finansija).

Zvanični broj ima dva dela. Direktne obaveze, 40,24 milijarde, država je uzela sama: obveznice i krediti. Indirektne obaveze, 1,73 milijarde, su garancije: država je jemac za kredite javnih preduzeća. Ako preduzeće ne plati, plaća država.

Dug se deli i po tome gde je poverilac. Unutrašnji dug (11,63 milijarde, 28 %) Srbija duguje poveriocima u zemlji, najviše domaćim bankama i kupcima državnih hartija. Spoljni dug (30,34 milijarde, 72 %) duguje poveriocima u inostranstvu. „Spoljni“ ne znači „prema stranoj državi“: najveći spoljni poverioci su fondovi i banke koji su kupili srpske obveznice.

Po stanovniku je to oko 6.420 evra (naša računica: 41,97 milijardi podeljeno sa 6.532.019 stanovnika, koliko je RZS procenio za 1. januar 2026). Taj iznos pokazuje veličinu, ali ne stiže kao račun nikome.

Šta je javni dug i po čemu se razlikuje od deficita

Javni dug je zbir svih obaveza države koje još nisu vraćene, zajedno sa garancijama. Deficit je manjak u jednoj godini: država potroši više nego što prikupi. Deficit dopunjuje dug, kao što svaki mesec u minusu povećava stanje na kreditnoj kartici.

Najbliže poređenje je kredit za stan. Porodica se zadužuje jer stan traje trideset godina, a plata stiže mesečno. Država autoput, bolnicu ili prugu koristi decenijama, pa ih decenijama i otplaćuje. Zadužuje se i kad prihodi naglo padnu, kao 2020. u koroni.

Zbog toga se dug meri prema BDP-u, vrednosti svega što zemlja proizvede za godinu. Isti kredit je mali za nekoga sa velikom platom, a težak za nekoga sa malom. BDP je „plata“ iz koje država kroz poreze otplaćuje dug.

Javni dug Srbije po godinama

Dug je 2000. godine bio 201,2 % BDP-a, nasleđe devedesetih i neplaćenih kredita (N1, prema Ministarstvu finansija). Posle otpisa dela duga kod Pariskog i Londonskog kluba i brzog rasta privrede, 2008. je pao na najniži nivo: 8,78 milijardi evra, 28,3 % BDP-a (021.rs). Svetska kriza, veliki deficiti i slabiji dinar su ga do 2015. vratili na oko dve trećine BDP-a.

Javni dug Srbije, % BDP-a, na kraju godine

DUG/BDPjavni dug centralnog nivoa vlasti43,3%
vrhkorona 43,3% 67,2%43,3%
2013.53,7%
2014.63,4%
2015.67,2%
2016.65,2%
2017.55,5%
2018.51,4%
2019.49,7%
2020.54,4%
2021.53,9%
2022.52,4%
2023.48%
2024.46,6%
2025.43,7%
IX 2026.43,3%
Metodologija ESA 2010, sa današnjim BDP-om; brojke objavljene ranije bile su više jer je BDP posle revidiran. · Izvor: Uprava za javni dug, mesečni izveštaj za septembar 2026.

Od 2015. udeo pada, uz jedan skok 2020. Danas je niži nego bilo kad od 2013. U evrima se dug u istom periodu stalno povećavao. Krajem 2012. bio je oko 17,7 milijardi evra, danas 41,97, što je oko 2,4 puta više.

Oba podatka su tačna, i zato se u raspravi koriste da dokažu suprotne stvari. Dug u evrima raste, ali BDP u evrima raste brže, i od realnog rasta privrede i od inflacije. Poređenje rasta duga u evrima sa realnim rastom BDP-a, koje se čuje u kampanjama, meša dve različite mere. Jedina mera sa istim jedinicama na obe strane je dug prema BDP-u.

Kome Srbija duguje

Više od polovine duga drže kupci državnih obveznica: međunarodni fondovi i banke koji su kupili evroobveznice (12,9 milijardi) i kupci obveznica na domaćem tržištu, u dinarima i evrima (8,7 milijardi).

Kome Srbija duguje 41,97 milijardi evra

Izvor: Uprava za javni dug, stanje 30. 9. 2026; grupe su naše

Ostatak su krediti. MMF, Svetska banka i evropske razvojne banke (Evropska investiciona banka, EBRD, Banka za razvoj Saveta Evrope) zajedno drže oko 7,4 milijarde. Druge države i njihove razvojne banke drže 6,6 milijardi, a najveća pojedinačna među njima je kineska Export-Import Bank of China: 2,84 milijarde evra, 6,8 % javnog duga. Komercijalne banke, domaće i strane, drže 5,6 milijardi.

Ukupan dug prema svim kineskim izvorima nije poznat. Deo kredita kineskih banaka vodi se među kreditima poslovnih banaka, a Narodna banka je novinarima RSE odbila da objavi ukupan iznos. Za neke kineske kredite ugovorena je i arbitraža u Pekingu po kineskom pravu, kao za Kostolac (CINS, preko 021.rs).

79 % duga je u stranim valutama: 63 % u evrima, 11,3 % u dolarima, 4,7 % u SDR, MMF-ovoj korpi valuta. U dinarima je 20,9 %. Kad dinar oslabi, dug u dinarima naraste i bez novog zaduženja. Kod evra taj rizik ublažava Narodna banka, koja drži kurs stabilnim; kod dolara ne.

Zašto Srbija za kamate plaća koliko i EU

Srbija na svaki evro duga plaća skoro duplo veću kamatu od proseka EU. Kad se rashodi za kamate podele sa dugom, prosečna država EU plaća oko 2,3 % godišnje, a Srbija oko 4,3 % (naša računica iz podataka Eurostata i Fiskalnog saveta).

2025. Dug, % BDP-a Kamate, % BDP-a
Grčka 145,4 % 3,1 %
Italija 136,7 % 3,8 %
Evrozona 87,7 % 1,9 %
Evropska unija 81,5 % 1,9 %
Srbija 43,7 % ≈ 1,9 %

Poverilac naplaćuje rizik. Srbija je tek na granici investicionog rejtinga, ocene po kojoj veliki fondovi smeju da kupuju dug: S&P je daje (BBB-), dok su Fitch (BB+) i Moody's (Ba2) korak ispod (NBS). Tržište srpskog duga je malo, a četiri petine duga je u tuđim valutama.

Cenu podiže i vreme. Evroobveznice izdate 2019–2021, kad su kamate u svetu bile blizu nule, imaju kupone od 1 do 2 %. Obveznice izdate u maju i julu 2026. imaju kupone od 4,25 do 5,5 % (Uprava za javni dug). Kako stari jeftini dug dospeva, menja ga skuplji. Zato rashodi za kamate rastu i kad dug prema BDP-u pada: 2025. su kamate i provizije koštale 186,87 milijardi dinara, oko 1,6 milijardi evra (Biznis.rs).

Kako država vraća dug: refinansiranje

Država dug uglavnom ne vraća iz novca koji ima na računu. Refinansiranje znači da se novim zaduženjem vraća staro. Kad dospe obveznica, Uprava za javni dug izda novu i njome isplati staru. Za 2026. planirano je oko 8,3 milijarde evra zaduživanja, najvećim delom za vraćanje starih dugova, a manjim za pokrivanje deficita (N1).

Isti princip u malom: Marko ima kredit od 10.000 evra koji dospeva u junu. U maju uzme nov kredit od 10.000 evra na pet godina i njime zatvori stari. Dug je i dalje 10.000 evra, samo se rok pomerio. Kamatu i dalje plaća iz plate.

Kod države je ta „plata“ budžet. Glavnica se refinansira, a kamate se plaćaju iz poreza, svake godine. Kamatna stopa na nove obveznice zato nije tehničko pitanje: svaka nova obveznica od 5 % umesto stare od 1 % trajno povećava rashod koji ide pre plata, penzija i investicija.

Dug se može vratiti i pre roka. U maju 2026. država je novcem od novih obveznica otkupila deo evroobveznice koja dospeva 2027, pa je od prvobitnih 2 milijarde ostalo 1,13 milijardi.

Šta nova vlast može, a šta ne može da promeni

Ugovore o dugu potpisuje Republika Srbija, a ne konkretna vlada, i kredite stranih vlada i institucija Skupština potvrđuje zakonom. Postojeći dug se zato nasleđuje. Ono što nova vlast bira su uslovi novog duga.

Nova vlast ne može:

  • da otpiše postojeći dug. Međunarodni ugovori obavezuju državu bez obzira na to ko vlada;
  • da promeni kamatu na oko dve trećine duga (67,8 %), koje ima fiksnu kamatu do roka;
  • da prestane da plaća bez posledica. Propuštena rata je bankrot, a ugovori o obveznicama obično dozvoljavaju i drugim poveriocima da traže odmah ceo iznos. Rejting pada, a svako sledeće zaduženje poskupljuje.

Nova vlast može:

  • da bira koliko se dalje zadužuje. Prvi test je budžet za 2027, koji Skupština treba da usvoji do kraja decembra;
  • da ne povuče kredite koji su ugovoreni, a još nisu iskorišćeni. Projektni krediti se povlače postepeno; odustajanje zaustavlja rast tog duga, ali ugovori mogu da predvide naknade;
  • da preispita uslove i objavi ugovore. Program „Ekonomija“ liste koja je po preliminarnim rezultatima osvojila većinu najavljuje reviziju svih planova zaduživanja države i javnih preduzeća: za svaki veliki kredit, i za međudržavne, javni iznos, kamata, valuta, rok i garancije, a pre svakog novog zaduženja poređenje najmanje dva izvora finansiranja;
  • da seli dug u dinare. Isti program kao cilj navodi dinarski deo javnog duga sa 22,5 na najmanje 30 % do kraja mandata, izdavanjem dinarskih obveznica i otkupom deviznih.

Raskid ugovora sa izvođačem radova nije isto što i otpis kredita. Novac koji je već povučen iz kredita i dalje se duguje, čak i kad se posao sa izvođačem prekine.

Gde ova slika prestaje da važi

  • Prosečna kamata je naša računica. Kamate podeljene sa dugom na kraju godine daju približnu stopu: dug se tokom godine menja, a deo rashoda su provizije i diskonti.
  • Izvori se razlikuju u decimalama. Fiskalni savet za kraj 2025. navodi 44,7 % BDP-a, Ministarstvo finansija 43,7 %, a za kamate EU Fiskalni savet navodi 2,1 %, Eurostat 1,9 %. Razlike dolaze od procene BDP-a i obuhvata; u ovom tekstu su podaci Uprave za javni dug i Eurostata.
  • Brojke pre 2013. nisu uporedive sa današnjim. Revizija BDP-a je spustila udeo duga za sve godine, pa stari naslovi („dug 70 % BDP-a“) i današnja serija daju različite brojke za iste godine.
  • Nizak dug nije garancija. Rizike Fiskalni savet vidi van same brojke: mogući otkup udela u NIS-u (u budžetu je rezervisano oko 1,4 milijarde evra), garancije za zaduživanje EPS-a, troškove EXPO-a i deficit veći od plana. Neki od njih bi podigli dug bez novog deficita.
  • Fiskalna pravila se menjaju. Nacrt novog Zakona o budžetskom sistemu bio je u javnoj raspravi do aprila 2026; granice od 45 i 60 % važe po sadašnjem zakonu.

Šta ovo znači za tebe

Kad čuješ da je dug „nizak“ ili „rekordan“, pitaj u kojoj meri. U evrima je rekordan, a prema BDP-u niži nego bilo kad od 2013. Oba podatka su tačna, i nijedan sam ne kaže koliko te dug košta.

Tu cenu pokazuje kamata. Javni dug ne plaćaš ratom, ali ga plaćaš porezom: oko 1,6 milijardi evra kamata godišnje je novac koji ide pre bolnica, puteva i penzija. Kad budeš gledao novi budžet, pogledaj koliki je deficit, po kojoj kamati se država zadužuje i u kojoj valuti.

Česta pitanja

Koliki je javni dug Srbije po glavi stanovnika?

Oko 6.420 evra. To je računica: 41,97 milijardi evra javnog duga na kraju septembra 2026, podeljeno sa 6.532.019 stanovnika, koliko je Republički zavod za statistiku procenio za 1. januar 2026. Taj iznos ne stiže kao račun građaninu. Dug se vraća decenijama, iz poreza i novih zaduženja.

Koliki je bio javni dug Srbije 2012. godine?

Prema Narodnoj banci Srbije, krajem 2012. oko 17,7 milijardi evra. Do septembra 2026. dug u evrima porastao je oko 2,4 puta. Udeo u BDP-u se poredi teže, jer je BDP od tada revidiran: po današnjoj seriji Uprave za javni dug, kraj 2013. je 53,7 % BDP-a, a septembar 2026. je 43,3 %.

Koliko Srbija duguje Kini?

Kineskoj Eksport-import banci Srbija je na kraju septembra 2026. dugovala 2,84 milijarde evra, oko 6,8 % javnog duga. Ukupan dug prema svim kineskim izvorima nije javno objavljen, jer se deo kredita kineskih banaka vodi među kreditima poslovnih banaka.

Ko odlučuje o zaduživanju države?

Plan zaduživanja za godinu dana je deo zakona o budžetu, koji predlaže Vlada, a usvaja Narodna skupština. Kredite stranih vlada i međunarodnih institucija Skupština potvrđuje posebnim zakonima. Zaduživanje sprovodi Uprava za javni dug u Ministarstvu finansija, a Fiskalni savet daje nezavisno mišljenje.

Da li je javni dug Srbije iznad dozvoljene granice?

Nije. Zakon o budžetskom sistemu postavlja gornju granicu od 60 % BDP-a, a Srbija je na 43,3 %. Ispod 45 % zakon dozvoljava deficit do 3 % BDP-a. Rebalansom budžeta za 2026. planiran je deficit od 3,5 %, što je Fiskalni savet ocenio kao neopravdano, ali ne i kao pretnju stabilnosti.

Izvori

  1. Mesečni izveštaj Uprave za javni dug, septembar 2026., Ministarstvo finansija, Uprava za javni dug, 30. septembar 2026.stanje 30. 9. 2026: 41,97 mlrd evra, 43,3 % BDP-a; poverioci, valute, kamatne stope; serija udela u BDP-u od 2013 (metodologija ESA 2010)
  2. Mesečni izveštaj Uprave za javni dug, avgust 2026., Ministarstvo finansija, Uprava za javni dugaktivne evroobveznice sa kuponima i otkup dela obveznice koja dospeva 2027
  3. Javni dug Srbije na kraju avgusta 41,93 milijarde evra, 43,3 odsto BDP-a, Tanjug, prema Ministarstvu finansijakraj 2025: 39,34 mlrd evra, 43,7 % BDP-a
  4. Dug opšte države i rashodi za kamate, % BDP-a, 2025., Eurostat, tabele gov_10dd_edpt1 i gov_10a_main, 21. oktobar 2026.EU 81,5 % i 1,9 %; evrozona 87,7 % i 1,9 %; Italija 136,7 % i 3,8 %; Grčka 145,4 % i 3,1 % (podaci ažurirani 21. 10. 2026)
  5. Javni dug na polovini proseka EU, ali Srbija za kamate daje skoro isti deo BDP-a, Biznis.rs, o mišljenju Fiskalnog saveta na Fiskalnu strategiju 2027–2029, 8. jun 2026.kamate Srbije oko 1,9 % BDP-a; kamatne stope skoro dvostruko više od proseka EU; NIS i garancije za EPS kao rizici
  6. Fiskalni savet: neopravdano povećanje deficita na 3,5 odsto BDP-a, Biznis.rs
  7. Srbija u 2025. na otplatu javnog duga potrošila 5,17 milijardi evra, Biznis.rskamate, diskonti i provizije u 2025: 186,87 mlrd dinara
  8. Serbia plans to borrow 8.3 billion euros in 2026, N1
  9. Kreditni rejting Republike Srbije, Narodna banka Srbije
  10. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu (fiskalna pravila), Narodna skupština, Otvoreni parlamentgranica duga 60 % BDP-a i dozvoljeni deficit po stepenicama duga; nov zakon je bio u javnoj raspravi do aprila 2026
  11. Javni dug Srbije: koliko nas je koja vlast zadužila, N12000. godine 201,2 % BDP-a; najniži nivo 2008. godine
  12. Javni dug Srbije 24 milijarde evra, 021.rs2008. godine 8,78 mlrd evra, 28,3 % BDP-a; kraj 2012. 17,7 mlrd evra prema NBS
  13. Koliko je Srbija dužna Kini?, Radio Slobodna EvropaNBS nije objavila ukupan dug prema kineskim izvorima
  14. Kineski kredit, ali i kineski zakoni za Kostolac, 021.rs, istraživanje CINS-a
  15. Studentski program: Ekonomija (revizija planova zaduživanja), Objava na Instagramu Plenuma studenata Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 17. oktobar 2026.
  16. Studentski program: Ekonomija (dinarski deo javnog duga), Objava na Instagramu Plenuma studenata Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 22. oktobar 2026.
  17. Procena broja stanovnika Srbije, 1. januar 2026., Republički zavod za statistiku, preko N1

Informativno, nije finansijski savet. Prosečna kamatna stopa i iznos po stanovniku su naše računice iz zvaničnih podataka. Rezultati izbora navedeni su kao preliminarni.

Pročitaj još