Banke

Osiguranje depozita: ko zapravo plaća 50.000 € iz Alta banke

· 8 min čitanja · Svet Finansija

Sedište Alta banke na Novom Beogradu: staklena zgrada sa natpisom ALTA BANKA i zastavama sa porukom Institucija od poverenja
Foto: Andrej Romanenko, Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0

Narodna banka Srbije je 30. oktobra 2026. oduzela dozvolu za rad Alta banci. Štediše su dobile jedno obećanje: do 50.000 € biće vraćeno. Ispod objava se odmah pojavilo pitanje odakle taj novac, a najčešći odgovori su bili „NBS“, „država“, „naši porezi“ i „osiguravajuće društvo“.

Po zakonu, nijedan od njih nije prvi koji plaća. Ovaj tekst prati put novca od premije koju svaka banka plaća svaka tri meseca do šaltera na kom štediša Alte podiže svoj novac, i pokazuje u kom trenutku bi na red došao budžet.

Šta je osiguranje depozita i ko ga sprovodi

Osiguranje depozita je obaveza da se štedišama vrati novac do propisanog iznosa kad banka ode u stečaj ili likvidaciju. U Srbiji ga sprovodi Agencija za osiguranje depozita, a ne Narodna banka. Podela posla je jasna: NBS nadzire banke i oduzima dozvolu, a Agencija isplaćuje štediše i vodi stečaj.

Osiguran iznos je 50.000 € po deponentu u jednoj banci. Saberu se svi tvoji depoziti u toj banci, tekući račun, štednja po viđenju, oročena i devizna štednja, zajedno sa kamatom. Dinarski depoziti se isplaćuju u dinarima, devizni u evrima, po srednjem kursu na dan pokretanja stečaja (Zakon o osiguranju depozita, čl. 2 i 17).

Osigurani su fizička lica, preduzetnici i mikro, mala i srednja pravna lica. Isti član zakona nabraja i ko nije:

  • velika pravna lica;
  • državni organi i organi pokrajine i lokalne samouprave;
  • lica povezana sa bankom, kao što su članovi uprave i akcionari sa kvalifikovanim učešćem;
  • depoziti na šifru ili na donosioca i depoziti nastali pranjem novca.

Ko plaća osigurane depozite: fond koji pune banke

Agencija isplaćuje iz fonda za osiguranje depozita. Član 6 zakona nabraja odakle fond dobija novac, a na prvom mestu su premije koje plaćaju banke. Slede prihodi od ulaganja fonda i novac koji Agencija naplati iz stečaja banaka kojima je isplatila štediše. Zaduživanje, budžet i donacije su na kraju spiska.

Premija radi kao osiguranje kuće. Svaka banka u Srbiji plaća redovnu premiju tromesečno, najviše 0,2 % osigurane štednje koju drži (čl. 12). Plaća je od upisa u registar do dana kad joj NBS oduzme dozvolu (čl. 9), pa je i Alta bila obavezna da je plaća do 30. oktobra. Kad jedna banka padne, njene štediše se isplaćuju iz novca koji su godinama unapred uplaćivale sve banke.

Fond se drži na posebnim računima kod Narodne banke i ulaže u hartije države i NBS (čl. 7). Odatle verovatno dolazi zabuna: novac jeste kod NBS, ali nije novac NBS.

Koliko se skupilo? Prema podacima Agencije koje je u aprilu 2026. preneo Paragraf, u fondu je bilo više od 1,2 milijarde evra, dovoljno da se isplate svi osigurani iznosi u 13 banaka, svaka posebno.

Fond za osiguranje depozita u Srbiji

  • 1,2 mlrd €u fondu, april 2026, prema podacima Agencije
  • 13banaka čije bi osigurane iznose pokrio, svaku posebno
  • 37,5 mlrd €osigurane štednje u svim bankama, kraj septembra 2026
  • 7,5 %cilj fonda u odnosu na osiguranu štednju, do 1. 1. 2030.
Izvor: Agencija za osiguranje depozita preko Paragrafa (16. 4. i 28. 10. 2026); Zakon o osiguranju depozita, čl. 23

Fond nije pravljen da isplati sve banke odjednom. Zakon traži da se stopa premije određuje prema iznosu potrebnom za istovremeni stečaj tri banke srednje veličine (čl. 12), a do 2030. fond treba da dostigne 7,5 % osigurane štednje u celom sistemu (čl. 23).

Šta ako fond za osiguranje depozita nije dovoljan

Zakon tada ne ide prvo u budžet. Prvi korak je vanredna premija: dodatna uplata svih banaka, do 0,5 % osigurane štednje godišnje, a uz saglasnost NBS do 1 % (čl. 13). Ako bi vanredna premija ugrozila likvidnost ili solventnost pojedinačne banke, NBS može toj banci da odloži plaćanje do šest meseci.

Tek kad Agencija proceni da ni to nije dovoljno, dopunska sredstva dolaze iz budžeta Republike Srbije, iz zajma Agencije uz garanciju države, iz obveznica uz garanciju države ili iz drugih izvora koje obezbedi država. Odluku donosi Vlada, posle pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija (čl. 14).

Garancija države postoji da štediša ne bi čekao ni u najgorem slučaju, kad padne više banaka odjednom.

Kako teče isplata za štediše Alta banke

Od oduzimanja dozvole do isplate

  1. 30. 10.NBS oduzima dozvolu za rad i prenosi upravljanje na Agenciju.
  2. rešenje sudaPrivredni sud u Beogradu otvara stečaj; Agencija postaje stečajni upravnik.
  3. +3 radna danaAgencija objavljuje uslove, mesta i rokove isplate.
  4. +7 radnih danaNajkasnije tada počinje isplata osiguranih iznosa, preko banke isplatioca.
Izvor: NBS, 30. 10. 2026; Agencija za osiguranje depozita, 31. 10. 2026

Rokovi se računaju od rešenja Privrednog suda o otvaranju stečaja, ne od saopštenja NBS. Agencija je objavila da obaveštenje o uslovima, mestima i rokovima izlazi najkasnije tri radna dana od tog rešenja, a isplata počinje najkasnije sedam radnih dana od njega.

Novac ne isplaćuje Alta, nego banka isplatilac: druga banka koja u ime i za račun Agencije isplaćuje štediše. Pravo na isplatu ne nestaje ako se ne javiš odmah. Obaveza Agencije traje tri godine od rešenja suda (čl. 16).

Šta se dešava sa novcem iznad 50.000 evra

Deo štednje iznad 50.000 €, kao i novac onih koje fond ne pokriva, postaje potraživanje u stečaju. Naplaćuje se iz imovine banke, najviše iz kredita koje dužnici i dalje vraćaju. Prodaja ide deo po deo, jer se banka u stečaju ne prodaje kao pravno lice (Zakon o stečaju i likvidaciji banaka, čl. 15).

Ko se odakle naplaćuje, određuju isplatni redovi iz člana 20. Viši red mora da se namiri pre nego što niži dobije bilo šta.

Red Ko se naplaćuje
1 potraživanja preostala posle isplate osiguranih depozita
2 porezi i drugi javni prihodi dospeli u poslednja tri meseca pre stečaja
3 Narodna banka Srbije
4 depoziti iznad osiguranog iznosa i depoziti koje fond ne pokriva
5 ostali poverioci
6 subordinirane obaveze banke
7 poverioci koji su i akcionari banke

Agencija se posle isplate i sama prijavljuje kao poverilac za iznos koji je isplatila štedišama, i taj novac vraća u fond (čl. 6 Zakona o osiguranju depozita). Tako je krug zatvoren: deo onoga što su banke uplatile vraća se iz imovine banke koja je pala.

Koliko se na kraju vrati, zavisi od toga koliko imovina vredi. Iskustvo iz Srbije nije ohrabrujuće za veće štediše. Prema Forbesu Srbija, od 81,49 milijardi dinara priznatih potraživanja u bankama u stečaju dosad je isplaćeno 33,85 milijardi, oko 41 %, a stečaj Agrobanke trajao je oko 12 godina.

Gde osiguranje depozita ne štiti

Limit od 50.000 € važi po banci. Štednja od 90.000 € u jednoj banci ima 40.000 € bez osiguranja; ista suma podeljena u dve banke osigurana je cela.

Osiguranje pokriva depozite, ne ulaganja. Hartije od vrednosti koje držiš preko banke kao brokera nisu depozit. Za njih postoji poseban sistem zaštite investitora, pa je Agencija najavila i poseban poziv malim investitorima Alte.

Iznos od 50.000 € nije menjan od 2008, kada je zbog finansijske krize podignut sa 3.000 €. U Evropskoj uniji osiguran iznos je 100.000 €, a u Srbiji se uz novi zakon razmatraju isti limit i osiguranje velikih firmi. Dok se zakon ne promeni, za Altu i svaku drugu banku važi 50.000 €.

Šta ovo znači za tvoju štednju

Pitanje „da li je moj novac siguran“ ima tačniju verziju: koliko tvoje štednje je u jednoj banci i da li si u grupi koju fond pokriva. Građanin sa 30.000 € u banci koja propadne dobija ceo iznos iz fonda, bez obzira na to koliko se kasnije naplati iz stečaja. Mala firma takođe. Velika firma i javno preduzeće čekaju stečaj.

Odgovor ne moraš da tražiš sam. Svaka banka je dužna da ti na zahtev da razumljive pisane informacije o osiguranju depozita, posebno o visini i načinu isplate osiguranog iznosa (čl. 19). Isti član joj zabranjuje da te informacije koristi u reklamne svrhe: banka ne sme da se takmiči za tvoju štednju porukom da je ona osigurana, jer je osigurana kod svih.

Sistem je napravljen tako da trošak pada jedne banke plate sve banke zajedno, unapred, kroz premiju. Država je tu kao poslednja garancija, a ne kao prvi platiša.

Česta pitanja

Da li Narodna banka Srbije vraća štednju kad banka propadne?

Ne. Narodna banka oduzima dozvolu za rad i nadzire banke, ali osigurane iznose isplaćuje Agencija za osiguranje depozita, preko druge banke koju odredi. Novac je iz fonda za osiguranje depozita, koji se drži na računima kod Narodne banke, ali ga pune premije banaka.

Kada će štediše Alta banke dobiti novac?

Agencija je objavila da isplatu počinje najkasnije sedam radnih dana od rešenja Privrednog suda u Beogradu o otvaranju stečaja, a gde i kako se isplaćuje objavljuje najkasnije tri radna dana od tog rešenja. Tačan dan zavisi od datuma rešenja suda. Pravo na isplatu traje tri godine.

Koliko je osigurano ako imam dva računa u istoj banci?

Ukupno 50.000 €. Limit važi po deponentu u jednoj banci: saberu se svi tvoji osigurani depoziti u toj banci, tekući, štedni i devizni, sa kamatom. Ako imaš štednju u dve različite banke, svaka ima svoj limit od 50.000 €.

Da li su firme osigurane kao građani?

Samo preduzetnici i mikro, mala i srednja pravna lica. Velika preduzeća, državni organi i organi lokalne samouprave nisu osigurani: njihov novac u banci koja propadne naplaćuje se iz stečaja, po redu propisanom zakonom.

Da li će se osigurani iznos povećati na 100.000 €?

To se razmatra. U aprilu 2026. Paragraf je pisao da se uz novi zakon razmatraju osigurani iznos od 100.000 €, kao u Evropskoj uniji, i osiguranje velikih pravnih lica. Za Alta banku važi postojeći zakon i limit od 50.000 €.

Izvori

  1. Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad ALTA banci a.d. Beograd, Narodna banka Srbije, 30. oktobar 2026.
  2. Zaštićena prava poverilaca i štediša ALTA banke i očuvana stabilnost finansijskog sektora, Narodna banka Srbije, 31. oktobar 2026.
  3. Oduzeta dozvola za rad Alta banci a.d. Beograd, Agencija za osiguranje depozita, 31. oktobar 2026.isplata najkasnije sedam radnih dana od rešenja Privrednog suda; uslovi i mesta isplate najkasnije tri radna dana od rešenja
  4. Zakon o osiguranju depozita, Službeni glasnik RS, prečišćen tekst na Paragrafučlan 2 (ko je osiguran, 50.000 evra po deponentu), član 4 (jemstvo države), članovi 6 i 7 (fond), članovi 9 do 14 (premije, vanredna premija, budžet), članovi 16 i 17 (isplata), član 23 (ciljni iznos fonda)
  5. Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, Službeni glasnik RS, prečišćen tekst na Paragrafučlan 15 (banka se u stečaju ne prodaje kao pravno lice), član 20 (isplatni redovi)
  6. Zakon o osiguranju depozita: razmatra se proširenje obuhvata i povećanje osiguranog iznosa na 100.000 evra, Paragraf, prema podacima Agencije za osiguranje depozita, 16. april 2026.fond više od 1,2 milijarde evra, dovoljno za osigurane iznose u 13 banaka pojedinačno; limit 50.000 evra od 2008, pre toga 3.000
  7. Krajem septembra osigurani depoziti u bankama 3,4 mlrd EUR veći nego u isto vreme 2025. godine, Paragraf, saopštenje Agencije za osiguranje depozita, 28. oktobar 2026.
  8. Istražujemo: da li se nakon Agrobanke bliži okončanje stečaja i za tri banke, Forbes Srbijaod 81,49 milijardi dinara priznatih potraživanja u bankama u stečaju isplaćeno je 33,85 milijardi

Informativno, nije finansijski savet. Rokovi isplate za Alta banku zavise od rešenja suda i obaveštenja Agencije za osiguranje depozita; proveri ih na aod.rs.

Pročitaj još