Nivo 4 · Ekspert · Serija Trica

Test iz javnih finansija, ekspert: dug, banke, akcize i pranje novca

13 pitanja · oko 12 minuta · ukupno 22 poena

Ovo je test iz javnih finansija za ekspertski nivo, četvrti i najteži u seriji Trica. Namenjen je onima koji čitaju izveštaje Uprave za javni dug, Fiskalnog saveta i Eurostata i žele da provere da li razlikuju podatak od zaključka.

Test ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri računa u više koraka i dva otvorena zadatka. Pitanja traže ocenu metodologije: zašto stare i nove brojke o dugu ne mogu da se mešaju, šta tačno meri prosečna kamatna stopa, šta prosek naplate iz stečaja kaže o jednom štediši i šta rezidualna procena o pranju novca dokazuje, a šta ne. Računaćeš pri kojoj ceni paklice udeo države pada na 70 %, koliko godina vanredne premije banaka pokriva manjak fonda i kako deficit i rast BDP-a menjaju dug prema BDP-u.

Kako radi: biraš odgovor, potvrđuješ ga, pa tek onda vidiš objašnjenje. Kod računa posle odgovora dobijaš rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima, porediš sa uzornim odgovorom i sam označavaš ključne tačke koje si pokrio.

Za ceo test treba oko dvanaest minuta i kalkulator. Rezultat postaje akcija na grafikonu: što više bodova, to viša zelena linija, do rasta od 25 %. Uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu i karuselu iz kog potiče.

Pitanja su nastala iz tekstova Sveta Finansija o javnom dugu Srbije, o osiguranju depozita posle Alta banke, o akcizi na cigarete i o pranju novca kroz nekretnine.

  1. Pitanje 1 od 13 · 1 poen

    U novinskom tekstu iz 2016. piše da je javni dug Srbije krajem 2015. bio 74,7 % BDP-a. Današnja serija Uprave za javni dug za isti datum daje 67,2 %. Šta najverovatnije objašnjava razliku?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Revizija BDP-a podigla je imenilac za sve godine

    Posle revizije BDP-a, procenjena vrednost privrede je veća za sve godine, pa je isti dug manji procenat BDP-a. Današnja serija je po metodologiji ESA 2010 sa revidiranim BDP-om, i brojke pre 2013. ne mogu se mešati sa njom. Otpis bi promenio sam dug, a ne istorijski udeo za 2015. Garancije su u zvaničnom javnom dugu uključene kao indirektne obaveze.

  2. Pitanje 2 od 13 · 1 poen

    Neko računa prosečnu kamatnu stopu na javni dug kao rashode za kamate u godini podeljene sa dugom na kraju te godine. Koja je najtačnija primedba na ovaj metod?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Stopa je približna, jer se dug menja tokom godine, a u rashodima su i provizije i diskonti

    Kad dug tokom godine raste, dug na kraju godine je veći od prosečnog, pa deljenje njime blago potcenjuje stopu. Provizije i diskonti u rashodima je, s druge strane, podižu. Rezultat od oko 4,3 % za Srbiju i 2,3 % za EU zato je dobar za poređenje reda veličine, ne za decimalu. Kamate podeljene sa BDP-om daju teret za budžet, a ne kamatnu stopu.

  3. Pitanje 3 od 13 · 1 poen

    U jednom tekstu piše: „pravosnažno osuđeni perač novca Darko Šarić“. Šta od sledećeg odgovara stanju predmeta u novembru 2026?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Netačno, pravosnažna je presuda za kokain, a za pranje se suđenje ponavlja

    Šarić je pravosnažno osuđen na 14 godina za šverc kokaina. Za pranje novca je 2020. dobio 9 godina u prvom stepenu, ali je Apelacioni sud 2022. tu presudu ukinuo i suđenje se ponavlja. Direktor filijale banke i vlasnik prodate firme pravosnažno su osuđeni za pranje, po sporazumu o priznanju, ali presuda drugima ne menja status optuženog. Do pravosnažne presude važi pretpostavka nevinosti.

  4. Pitanje 4 od 13 · 1 poen

    Koji od ovih događaja podiže javni dug Srbije prema BDP-u, a da država nema deficit veći od plana i ne uzima nov kredit?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Dinar oslabi prema dolaru, a prema evru ostane isti

    Oko 11 % duga je u dolarima. Kad dinar oslabi prema dolaru, isti broj dolara vredi više dinara i evra, a BDP se time ne povećava, pa udeo raste. Otkup pre roka i refinansiranje istim iznosom menjaju sastav duga, ne njegov iznos. Brži rast BDP-a udeo smanjuje. Fiskalni savet kao rizike van same brojke navodi i garancije za EPS i mogući otkup udela u NIS-u.

  5. Pitanje 5 od 13 · 1 poen

    Zakon o osiguranju depozita obavezuje banku da ti na zahtev da pisane informacije o osiguranju štednje, ali joj zabranjuje da te informacije koristi u reklami. Šta je najjači razlog za zabranu?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Osigurane su sve banke, pa bi poruka sugerisala prednost koje nema

    Osiguranje depozita je isto u svakoj banci sa dozvolom, sa istim limitom i istim fondom. Reklama „vaša štednja je kod nas osigurana“ bila bi tačna, ali bi navodila na zaključak da je kod drugih nije. Sistem je napravljen tako da trošak pada jedne banke unapred plate sve banke zajedno, pa nijedna ne sme da se takmiči sigurnošću koju nije sama obezbedila. Banke smeju da reklamiraju štednju, kamatu i usluge.

  6. Pitanje 6 od 13 · 1 poen

    Prema Forbesu Srbija, od 81,49 milijardi dinara priznatih potraživanja u bankama u stečaju isplaćeno je 33,85 milijardi, oko 41 %, a stečaj Agrobanke trajao je oko 12 godina. Koji zaključak je metodološki najslabiji?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Štediša sa 40.000 € iznad limita može da očekuje oko 16.400 €

    Tih 41 % je zbir svih priznatih potraživanja, iz više banaka i svih isplatnih redova. Depoziti iznad limita su u četvrtom redu, pa njihova naplata može biti i niža i viša od proseka, zavisno od imovine banke i od toga koliko odnesu viši redovi. Prosek ne može da se prepiše na jednog štedišu. Ostale tri tvrdnje podatak podržava ili ih pravilno ograničava.

  7. Pitanje 7 od 13 · 1 poen

    Proizvođač podigne cenu prosečne paklice sa 419,66 na 429,66 dinara. Akciza je 108,40 dinara plus 33 % cene, PDV je šestina cene, a minimalna akciza se do sledeće objave ne menja. Šta se desi sa udelom države u ceni paklice?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Pada, jer je porez na novih 10 dinara oko 50 %, manje od prosečnih 75,5 %

    Granična stopa je 33 % akcize plus šestina za PDV, oko 49,7 % od svakog novog dinara. Prosečna stopa na staroj ceni je 75,5 %, jer fiksni deo od 108,40 dinara ne raste sa cenom. Kad se na prosek doda iznos oporezovan nižom stopom, prosek pada: na 429,66 dinara udeo je oko 74,9 %. Minimalnu akcizu Vlada menja objavom, ne svakim poskupljenjem.

  8. Pitanje 8 od 13 · 1 poen

    Analiza fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung procenjuje da za više od polovine vrednosti stambene gradnje u Albaniji od 2015. do 2024. nema vidljivog legalnog izvora, ni kredita ni stranih kupaca. Koji zaključak iz toga ne sledi?

    Ponuđeni odgovori

    Tačan odgovor: Više od polovine stambene gradnje finansirano je novcem iz kriminala

    Metod je rezidualni: od vrednosti gradnje oduzme se ono što se vidi kroz kredite i strane kupce, a ostatak je „bez vidljivog izvora“. U taj ostatak ulaze i keš ušteđevina i doznake, koje su u Albaniji velike. Ostatak zato daje gornju granicu prostora za prljav novac, ne njegov iznos. Slučaj „Aruba“, sa oko 140 miliona evra blokirane imovine, i dalje je istraga.

  9. Pitanje 9 od 13 · 2 poena

    Paklica skuplja od proseka plaća akcizu od 108,40 dinara plus 33 % maloprodajne cene, a PDV je šestina cene. Pri kojoj ceni paklice bi udeo države (akciza i PDV) pao na tačno 70 % cene? Zaokruži na ceo dinar.

    Tačan rezultat: 533 din

    Rešenje korak po korak

    1. Državi ide 108,40 + 0,33 × P + P ÷ 6, a uslov je da to bude 0,70 × P.
    2. 108,40 = (0,70 − 0,33 − 0,1667) × P = 0,2033 × P.
    3. P = 108,40 ÷ 0,2033 = 533,1.
    4. Provera: akciza 108,40 + 0,33 × 533 = 284,29, iznad minimalne od 246,89, pa formula važi.
    5. Rezultat: oko 533 dinara.

    Udeo države pada sa cenom jer fiksni deo ne raste, a granična stopa od oko 49,7 % je ispod prosečne. Zato skupi brendovi nose manji procenat poreza od jeftinih. Provera minimuma je deo zadatka: ispod proseka važi druga formula.

  10. Pitanje 10 od 13 · 2 poena

    Zamisli da banka sa 2,1 milijardom evra osiguranih depozita ode u stečaj, a u fondu je 1,2 milijarde. Manjak pokrivaju ostale banke vanrednom premijom od 1 % godišnje (najviše što zakon dozvoljava uz saglasnost Narodne banke), na svoju osiguranu štednju. Pre pada, osigurana štednja u svim bankama bila je 37,5 milijardi evra, i pretpostavi da se ne menja. Koliko godina vanredne premije treba da se pokrije manjak? Zanemari naplatu iz stečaja i zaokruži na jednu decimalu.

    Tačan rezultat: 2,5 godina

    Rešenje korak po korak

    1. Manjak: 2,1 − 1,2 = 0,9 milijardi evra.
    2. Osnovica premije su preostale banke: 37,5 − 2,1 = 35,4 milijarde evra.
    3. Godišnja vanredna premija: 0,01 × 35,4 = 0,354 milijarde evra.
    4. 0,9 ÷ 0,354 = 2,54, zaokruženo 2,5.
    5. Rezultat: oko dve i po godine vanredne premije.

    Štediše toliko ne čekaju: kad Agencija proceni da premija nije dovoljna, zakon predviđa dopunska sredstva iz budžeta ili zajma uz garanciju države. Država je treća u redu, ali stoji iza fonda. Primer je zamišljen; stvarni fond se puni i vraća novac iz stečaja.

  11. Pitanje 11 od 13 · 2 poena

    Javni dug je 41,97 milijardi evra, što je 43,3 % BDP-a. Pretpostavi da sledeće godine deficit iznosi 3,5 % današnjeg BDP-a, da dug raste tačno za iznos deficita i da nominalni BDP u evrima poraste 6 %. Koliki će biti dug prema BDP-u na kraju godine, u procentima? Zaokruži na jednu decimalu.

    Tačan rezultat: 44,2%

    Rešenje korak po korak

    1. Današnji BDP: 41,97 ÷ 0,433 = 96,93 milijarde evra.
    2. Deficit: 0,035 × 96,93 = 3,39 milijardi; novi dug 41,97 + 3,39 = 45,36 milijardi.
    3. Novi BDP: 96,93 × 1,06 = 102,75 milijardi.
    4. 45,36 ÷ 102,75 × 100 = 44,15, zaokruženo 44,2.
    5. Rezultat: dug prema BDP-u raste sa 43,3 na oko 44,2 %.

    Udeo raste kad je deficit veći od onoga što „pojede“ rast BDP-a: ovde 6 % rasta smanjuje udeo za oko 2,5 poena, a deficit ga podiže za oko 3,3 poena. Granica od 45 % je bitna, jer po sadašnjem zakonu deficit do 3 % BDP-a važi za dug ispod nje. Račun ne uključuje kurs ni garancije, koji dug mogu da pomere bez deficita.

  12. Pitanje 12 od 13 · 4 poena

    Odbrani ili ospori tvrdnju: „Javni dug Srbije je nizak, upola manji od proseka EU, pa nema razloga za brigu.“ U pet do sedam rečenica navedi bar dva dokaza i jednu granicu sopstvenog zaključka.

    Uzoran odgovor

    Tvrdnja je tačna u veličini, a nepotpuna u ceni. Dug od oko 43 % BDP-a je ispod zakonske granice od 60 % i pada od 2015. Ali Srbija na svaki evro duga plaća oko 4,3 %, skoro duplo više od EU, pa za kamate daje oko 1,9 % BDP-a, koliko i EU sa dvostruko većim dugom. Oko 79 % duga je u stranim valutama, pa slabljenje dinara, naročito prema dolaru, podiže dug bez deficita. Kako jeftine obveznice iz 2019–2021. dospevaju, menjaju ih skuplje, pa kamate rastu i kad udeo pada. Fiskalni savet vidi i rizike van brojke: garancije za EPS, mogući otkup udela u NIS-u i deficit iznad plana. Granica: prosečna kamata je približan račun, a izvori se razlikuju u decimalama.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

  13. Pitanje 13 od 13 · 4 poena

    Predlog: osiguran iznos depozita u Srbiji podići sa 50.000 na 100.000 €, kao u EU. U pet do sedam rečenica odbrani ili ospori predlog: ko bi platio, šta bi se promenilo za štediše i fond, i gde je granica tvoje ocene.

    Uzoran odgovor

    Predlog bi većinu štednje iznad 50.000 € prebacio iz stečaja u fond, pa štediše ne bi čekale godinama i dobijale deo, kao u ranijim stečajevima u kojima je isplaćeno oko 41 % priznatih potraživanja. Osigurana štednja bi porasla, a sa njom i cilj fonda od 7,5 % osigurane štednje. Fond pune premije banaka, pa bi banke plaćale više, a deo tog troška verovatno bi prešao na klijente kroz kamate i naknade. Raste i obaveza države kao poslednjeg jemca. Iznos od 50.000 € nije menjan od 2008, pa je deo predloga i usklađivanje sa inflacijom. Granica: ne znam koliko štednje je između 50.000 i 100.000 €, pa ne mogu da izračunam koliko bi premija porasla.

    Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.

Rezultat

Tvoja akcija

Gde da ponoviš

    Informativno, nije investicioni savet.