Nivo 2 · Srednji · Serija Trica
Test iz ekonomije, srednji nivo: porezi, banke i javni dug
Ovo je test iz ekonomije za srednji nivo, drugi u seriji Trica. Namenjen je onima koji znaju šta su porez, kredit i budžet, ali te pojmove nisu primenjivali na stvarne brojke iz Srbije. Treba ti kalkulator.
Test ima osam pitanja sa ponuđenim odgovorima, tri računa i dva otvorena zadatka. Pitanja traže da razlikuješ slične stvari: zašto jeftinija paklica nosi veći porez, kako PDV oporezuje i samu akcizu, ko plaća ako fond za osiguranje depozita nije dovoljan, šta je refinansiranje zašto Srbija za upola manji dug daje isti deo BDP-a za kamate kao EU i zašto perača novca ne brine prazan stan. Računaćeš udeo države u ceni paklice, koliko štediša dobija iz stečaja i prosečnu kamatu na javni dug.
Kako radi: biraš odgovor, potvrđuješ ga, pa tek onda vidiš objašnjenje. Kod računa dobijaš nagoveštaj i rešenje korak po korak. Otvorene zadatke pišeš svojim rečima, porediš sa uzornim odgovorom i sam označavaš ključne tačke koje si pokrio.
Za ceo test treba desetak do dvanaest minuta. Rezultat postaje akcija na grafikonu: što više bodova, to viša zelena linija, do rasta od 25 %. Uz svako promašeno pitanje dobijaš link ka tekstu i karuselu iz kog potiče.
Pitanja su nastala iz tekstova Sveta Finansija o akcizi na cigarete, o osiguranju depozita posle Alta banke, o javnom dugu Srbije i o pranju novca kroz nekretnine.
- 8 pitanja sa ponuđenim odgovorima
- 3 računska zadatka
- 2 otvorena zadatka
-
U Srbiji jeftinija paklica cigareta nosi veći udeo poreza u ceni od skuplje. Šta je glavni razlog?
Tačan odgovor: Fiksni deo akcize i minimalna akciza su veći deo niže cene
Akciza ima fiksni deo, 108,40 dinara po paklici, i minimalni iznos od 246,89 dinara koji mora da plati svaka paklica. Na paklici od 380 dinara država uzima 81,6 % cene, a na paklici od 600 dinara 67,7 %. PDV je za sve cigarete isti, 20 %. Fiksni iznos se na skupljoj paklici razvodnjava, a na jeftinijoj čini veći deo cene.
-
Na litar goriva država naplaćuje akcizu kao fiksan iznos po litru, a PDV od 20 % plaća se pri prodaji na pumpi. Na šta se računa taj PDV?
Tačan odgovor: Na cenu u kojoj je akciza već uračunata
Po Zakonu o PDV-u, akcize ulaze u osnovicu za PDV. Kupac zato plaća porez i na sam porez: 20 % od akcize je deo PDV-a na svakom litru. Kod prosečne paklice cigareta taj „porez na porez“ je 49,38 od 69,94 dinara PDV-a. Pravilo važi za svaki proizvod sa akcizom, ne samo za duvan.
-
Zamisli da fond za osiguranje depozita nema dovoljno novca da isplati štediše banke koja je propala. Ko po zakonu prvi dodatno plaća?
Tačan odgovor: Sve banke, kroz vanrednu premiju
Prvi korak je vanredna premija: dodatna uplata svih banaka, do 0,5 % osigurane štednje godišnje, a uz saglasnost Narodne banke do 1 %. Tek kad ni to nije dovoljno, novac stiže iz budžeta, iz zajma uz garanciju države ili iz obveznica uz garanciju države. Država jemči za obaveze Agencije, pa štediše ne dobijaju manje od osiguranog iznosa. Red je: banke premijom, banke vanrednom premijom, pa država.
-
Preko banke kao brokera držiš akcije vredne 20.000 €, a na štednji u istoj banci imaš 10.000 €. Banka ode u stečaj. Šta od toga pokriva osiguranje depozita?
Tačan odgovor: Samo štednju od 10.000 €
Osiguranje depozita pokriva depozite: tekuće račune, štednju po viđenju, oročenu i deviznu štednju. Hartije od vrednosti koje držiš preko banke kao brokera nisu depozit. Za njih postoji poseban sistem zaštite investitora, pa je Agencija posle Alta banke najavila i poseban poziv malim investitorima. Limit od 50.000 € se ne deli na pola i ne računa na zbir svega što imaš kod banke.
-
Srbija duguje oko 44 % BDP-a, a prosek Evropske unije oko 82 %. Ipak i Srbija i EU za kamate daju oko 1,9 % BDP-a godišnje. Šta to objašnjava?
Tačan odgovor: Srbija na svaki evro duga plaća skoro duplo veću kamatu
Kad se rashodi za kamate podele sa dugom, prosečna država EU plaća oko 2,3 % godišnje, a Srbija oko 4,3 %. Poverilac naplaćuje rizik: Srbija je tek na granici investicionog rejtinga, tržište njenog duga je malo, a četiri petine duga je u tuđim valutama. Kina drži oko 6,8 % duga, pa ne može da objasni razliku. Kamata se uvek plaća na dug, a BDP služi samo da se rashod uporedi među zemljama.
-
Dospeva obveznica od milijardu evra. Uprava za javni dug izda novu obveznicu od milijardu evra na sedam godina i novcem od nje isplati staru. Šta se desilo sa dugom?
Tačan odgovor: Ostao je isti, pomeren je rok, a kamata može biti drugačija
Ovo je refinansiranje: novim zaduženjem vraća se staro. Iznos duga je isti, a menjaju se rok i kamata. Kad je stara obveznica imala kupon od 1 %, a nova ima 5 %, dug se nije povećao, ali kamata koju država plaća iz poreza jeste. Najveći deo plana zaduživanja za 2026, oko 8,3 milijarde evra, služi upravo vraćanju starih dugova.
-
Oko 11 % javnog duga Srbije je u dolarima. Ako dinar oslabi prema dolaru, a država se ne zaduži ni za jedan novi dolar, šta se desi sa dugom izraženim u dinarima?
Tačan odgovor: Raste, iako nema novog zaduženja
Za isti broj dolara sada treba više dinara, pa dug izražen u dinarima naraste bez ijednog novog kredita. To je valutni rizik, a kod Srbije je 79 % duga u stranim valutama. Kod evra ga ublažava Narodna banka, koja drži kurs stabilnim, a kod dolara ne. Dinarski deo duga je jedini na koji kurs ne utiče.
-
U novom kraju stoji završena stambena kula. Godinama niko u njoj ne živi, a investitor stanove ni ne prodaje ni ne izdaje. Ako je zgrada građena da bi se oprao novac, zašto investitoru prazni stanovi ne smetaju?
Tačan odgovor: Cilj mu je uredno poreklo novca, a stan čuva vrednost
Kirija i prodaja su cilj investitora. Cilj perača novca je da keš postane plac, zid, stan i upis u katastar, imovina sa urednim papirom. Takav stan čuva vrednost, ne traži održavanje kao firma i ne donosi stanare, ugovore ni pitanja. Ovo radi i obrnuto samo delimično: prazan stan nije dokaz pranja, jer su među praznim stanovima i vikend-stanovi, stanovi iseljenika i stanovi koji čekaju kupca.
-
Akciza na paklicu je 108,40 dinara plus 33 % maloprodajne cene, ali ne manje od 246,89 dinara (minimalna akciza). PDV je šestina maloprodajne cene. Paklica košta 380 dinara. Koliki procenat njene cene ide državi, kroz akcizu i PDV? Zaokruži na jednu decimalu.
Nagoveštaj: Prvo proveri da li je akciza po računu manja od minimalne. Ako jeste, uzmi minimalnu.
Tačan rezultat: 81,6%
Rešenje korak po korak
- Akciza po računu: 108,40 + 0,33 × 380 = 233,80 dinara, što je manje od 246,89, pa paklica plaća minimalnu akcizu od 246,89.
- PDV: 380 ÷ 6 = 63,33 dinara.
- Državi ukupno: 246,89 + 63,33 = 310,22 dinara.
- 310,22 ÷ 380 × 100 = 81,6
- Rezultat: državi ide 81,6 % cene paklice.
Na prosečnoj paklici od 419,66 dinara državi ide 75,5 %, a ovde 81,6 %. Proizvođaču, veleprodaji i trafici na paklici od 380 dinara ostaje 69,78 dinara, trećina manje nego na prosečnoj. Paklice od 380 i 600 dinara u tekstu su primeri, ne konkretni brendovi.
-
Štediša ima 90.000 € u jednoj banci koja ode u stečaj. Osigurano je 50.000 € i to dobija iz fonda. Ostatak postaje potraživanje u stečaju. Pretpostavi da se iz stečaja na kraju vrati 41 % tog ostatka, koliko je u ranijim stečajevima banaka u Srbiji isplaćeno od priznatih potraživanja. Koliko evra štediša dobije ukupno?
Nagoveštaj: Izračunaj neosiguran ostatak, uzmi 41 % od njega i dodaj osiguranih 50.000 €.
Tačan rezultat: 66.400 €
Rešenje korak po korak
- Neosiguran ostatak: 90.000 − 50.000 = 40.000 €.
- Iz stečaja: 0,41 × 40.000 = 16.400 €.
- Ukupno: 50.000 + 16.400 = 66.400 €.
- Rezultat: štediša dobije 66.400 €, a 23.600 € ne.
Tih 41 % je prosek svih priznatih potraživanja u bankama u stečaju, ne obećanje za tvoju štednju; stvarni procenat zavisi od imovine banke i od isplatnog reda. Depoziti iznad limita su u četvrtom redu, posle Agencije, poreza i Narodne banke. Stečaj Agrobanke trajao je oko 12 godina, pa i novac koji se vrati stiže kasno. Ista suma u dve banke bila bi osigurana cela.
-
Srbija je 2025. imala javni dug od 43,7 % BDP-a, a za kamate je dala oko 1,9 % BDP-a. Kolika je približna prosečna kamatna stopa na dug, u procentima? Zaokruži na jednu decimalu.
Nagoveštaj: Podeli rashod za kamate sa dugom (oba su u procentima BDP-a, pa se BDP skrati) i pomnoži sa 100.
Tačan rezultat: 4,3%
Rešenje korak po korak
- Kamate i dug su izraženi u istoj jedinici, procentima BDP-a.
- 1,9 ÷ 43,7 = 0,0435
- 0,0435 × 100 = 4,35, zaokruženo 4,3.
- Rezultat: Srbija plaća oko 4,3 % godišnje na prosečan evro duga.
Isti račun za EU daje 1,9 ÷ 81,5, oko 2,3 %. Srbija ima upola manji dug, a skoro duplo veću kamatu. Ovo je približna stopa: dug se menja tokom godine, a u rashodima su i provizije i diskonti.
-
Proizvođač podigne cenu svoje paklice sa 500 na 520 dinara. Akciza je 108,40 dinara plus 33 % cene, a PDV je šestina cene. U tri do pet rečenica objasni koliko od tih 20 dinara poskupljenja ide državi, zašto, i navedi jednu situaciju u kojoj ovaj račun ne bi važio.
Uzoran odgovor
Fiksni deo akcize se ne menja, ali 33 % od novih 20 dinara je 6,60 dinara akcize, a šestina od 20 dinara je oko 3,33 dinara PDV-a. Državi ide oko 9,93 dinara, skoro polovina poskupljenja. Proizvođaču, veleprodaji i trafici zajedno ostaje nešto više od 10 dinara. Račun ne važi za paklicu koja plaća minimalnu akcizu: tamo poskupljenje do granice ne menja akcizu, pa državi ide samo PDV.
Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.
-
U komentarima posle izbora neko piše: „Nova vlast samo treba da prestane da plaća rate za stare kredite i para će biti dovoljno.“ U tri do pet rečenica objasni šta bi se desilo i šta nova vlast stvarno može da promeni u vezi sa dugom.
Uzoran odgovor
Ugovore o dugu potpisuje Republika Srbija, ne konkretna vlada, pa se dug nasleđuje. Propuštena rata je bankrot: ugovori o obveznicama obično dozvoljavaju i drugim poveriocima da odmah traže ceo iznos, rejting pada i svako sledeće zaduženje poskupljuje. Nova vlast može da bira koliko se dalje zadužuje, da ne povuče ugovorene a neiskorišćene kredite, da objavi uslove ugovora i da poveća deo duga u dinarima. Na dve trećine duga kamata je fiksna do roka, pa tu ne može da promeni ni kamatu.
Označi ključne tačke koje si pokrio. Svaka nosi jedan poen.
Rezultat
Tvoja akcija
- Akcija se još nije pomerila. Objašnjenja ispod pitanja i tekstovi na koje vode su najbrži put do prvog rasta.
- Akcija je krenula. Ponovo pročitaj delove o minimalnoj akcizi i refinansiranju, pa se vrati na test.
- Akcija je u plusu. Pojmove razlikuješ, a računi sa dva koraka su mesto gde ima još prostora.
- Lep rast. Znaš ko prvi plaća kad banka ode u stečaj i zašto mali dug može biti skup. Napredni nivo traži više koraka u računu.
- Akcija je blizu vrha. Srednji nivo ti je lak, pa je napredni nivo serije Trica pravi sledeći korak.
- Puni rast od 25 %. Srednji nivo je savladan, a napredni te čeka.
Gde da ponoviš
Informativno, nije investicioni savet.
- Akciza na cigarete: koliko poreza je u ceni paklice · karusel „Paklica cigareta: ko dobija 419,66 dinara“
- Osiguranje depozita: ko zapravo plaća 50.000 € iz Alta banke · karusel „Ko plaća tih 50.000 € (Alta banka)“
- Javni dug Srbije: upola manji od proseka EU, a kamate iste · karusel „Javni dug Srbije: upola manji od EU, iste kamate“
- Pranje novca kroz nekretnine: zašto je prazan stan uspeh · karusel „Zašto je gradnja magnet za prljav novac“